Mišljenja o izmjenama Zakona o strancima među poslodavcima su različita – dok svi pozdravljaju produljenje radnih dozvola, oko nekih drugih izmjena, stavovi su oprečni.

Broj stranih radnika u Hrvatskoj stalno raste, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je oko 130.000 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država Europske unije. Uvodi se stoga fleksibilniji model zapošljavanja stranaca, a želja je zakonodavaca u našu zemlju privući visoko kvalificiranu radnu snagu.

Tako se produžuje važenje “Plave karte EU-a” s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području RH. Propisuje se da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine.

Lakše i urednije
Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj. Najviše stranih radnika u Hrvatskoj radi u sektoru graditeljstva, turizma i ugostiteljstva. U Kamgradu, jednoj od vodećih građevinskih tvrtki u zemlji, trenutačno je zaposleno nešto više od 950 radnika, od čega polovicu čine stranci.

“I dalje veći broj radnika stranaca koje zapošljavamo dolazi iz zemalja regije, pretežito BiH, Albanije i Kosova. Međutim, među novozaposlenim radnicima sve je više i radnika iz dalekih zemalja kao što su Indija, Bangladeš i Egipat”, kazali su iz Kamgrada.

Upitali smo ih koje je njihovo viđenje izmjena postojećeg Zakona o strancima. “Novi zakon trebao bi uvesti reda, ali i olakšati poslodavcima zapošljavanje stranaca, osobito kroz administrativna rasterećenja. Ali, novi Zakon o strancima između ostalog ima i problematične dijelove koji će dodatno zakomplicirati cijeli sustav.

Pozdravljamo mogućnost da se dozvole za boravaka i rad izdaju do tri godine, kao i mogućnost promjene zanimanja kod istog poslodavca. No, dokazivanje kvalifikacije bit će poseban izazov”, poručuju iz Kamgrada.

Iz građevinske tvrtke objašnjavaju da strani radnici u građevinskoj industriji najčešće dolaze iz neuređenih sustava i vrlo često su samouki, pa ne mogu formalno dokazati svoje iskustvo. U turizmu, od početka ove godine do kraja rujna za radna mjesta u kuhanju, konobarenju i čišćenju soba, odobreno je ukupno 46.049 radnih dozvola za strane radnike, a tijekom cijele 2023. izdano ih je ukupno 46.709.

Podrška i iz HP-a
“U Hrvatskoj udruzi turizma podržavamo izmjene Zakona o strancima, naročito u dijelu produžavanja vremena na koje se dozvole odnose, konkretno dozvole za boravak i rad do tri godine za stalno zaposlene djelatnike, a za sezonski rad na devet mjeseci. Smatramo da će to pomoći službama koje sudjeluju u procesu izdavanja dozvola i poslodavcima. Zaista ne postoji razlog da se isti postupci ponavljaju svake godine”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).

Podršku zakon ima i iz redova Hrvatske pošte u kojoj su trenutačno zaposlena 104 strana radnika, od kojih većina dolazi iz područja jugoistočne Azije, dok manji broj stiže iz zemalja u regiji.

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja traži se barem 16% domaćih radnika, a kod deficitarnih 8%. Svi naši sugovornici na ovo pravilo nemaju prigovora.

“Sve članice HUT-a ispunit će taj uvjet i držimo da je on korektan. Vidjet ćemo kako će se u budućnosti kretati stanje na domaćem tržištu rada i hoće li biti potrebe za mijenjanjem omjera”, izjavio je Ostojić.

No zadužnice, novost prema kojoj će poslodavci morati dati novčano jamstvo državi za svakog radnika koji dolazi iz trećih, viznih zemalja za slučaj da od njega ipak odustane, nije jednako univerzalno popularno. Zadužnica će iznositi jednu prosječnu mjesečnu bruto plaću, a iz Kamgrada komentiraju kako je izdavanje zadužnica dodatno administrativno i financijsko opterećenje poslodavca.

“Razumijemo nužnost uvođenja reda i bolje regulacije uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, kako će to u primjeni izgledati i hoće li pridonijeti redu, pokazat će praksa”, navode iz Kamgrada. Iz Hrvatske pošte ističu da to pravilo osigurava odgovornost poslodavca prema radnicima i državi, što može pomoći u smanjenju zlouporaba i osigurati da poslodavci pažljivije biraju kandidate.

“Financijsko jamstvo može poslužiti kao dodatna mjera sigurnosti za državu, osiguravajući da poslodavci ozbiljno pristupaju procesu zapošljavanja stranih radnika”, komentirali su iz Hrvatske pošte.

Pojedinačno – problematično
U HUT-u kažu da razumiju intenciju tog rješenja, s obzirom da državni proračun ne bi trebao snositi trošak povratka dijela ljudi u procesu, a koji se događa i on je neizbježan.

“No, smatramo da je rješenje sa zadužnicama za svakog pojedinačnog radnika komplicirano i složeno te da postoje alternativna tehnički jednostavnija rješenja koja bi obuhvaćala ne sve radnike pojedinačno već određeni udio, primjerice desetak posto radnika koji dolaze na rad u Hrvatsku, što smo i komunicirali putem e-savjetovanja na prijedlog zakona. Izazov s odustajanjem i povratkom nije značajan u ukupnom broju radnika koje dolaze raditi u turizmu. Velika većina dolazi odraditi ugovor bez ikakvih komplikacija”, rekao je Ostojić.