Hrvatska nije zakasnila uključiti se u programe financiranja razvoja i promocije zdravstvenog turizma iz fondova Europske unije, no za razvoj svih potencijala u ovom segmentu potrebna je jaka promocija i međusobna suradnja privatnog i javnog sektora, u razgovoru za Poslovni.hr ističe Zdeslav Radovčić, organizator konferencije HTI (Health Tourism Industry) koja započinje sutra u Rovinju. Radovčić ističe kako se radi o sedmom izdanju konferencije koja se potvrdila kao vodeći globalni europski lider sektora zdravstvenog turizma.

Ministarstvo turizma je najavilo da će se posvetiti zdravstvenom turizmu između ostalog. Što industrija očekuje od države? što je sa zakonskom regulativom?

Najava ministra Garija Cappellija o tome da će Hrvatska u narednom razdoblju uprihoditi iz zdravstvenog turizma milijardu eura vrlo je ambiciozna ali čvrsto smatram i realna – ukoliko svi sudionici unutra sektora zdravstvenog turizma to shvate ozbiljno. Ne vidim ni jedan razlog da se to uistinu i ne dogodi jer Hrvatska ima iznimne neiskorištene kapacitete, , vrhunske klinike i poliklinike, toplice i wellnesse te odlično i moderno osoblje, sposobno komunicirati i na stranim jezicima koje danas nažalost odlazi u potrazi za boljim uvjetima rada izvan granica Hrvatske.

Zakonski okvir sigurno može biti bolji ali postojeći nije krucijalna prepreka ostvarenju strategije razvoja zdravstvenog turizma na ovim prostorima. S druge strane vjerujem da će Ministarstvo zdravstva prepoznati šansu i ubrzati promjene one zakonske regulative koja će omogućiti priljev investicija i daljnje doprinijeti razvoju ove industrije.

Jesu li se i u kojem smjeru izmijenili uvjeti na tržištu zbog situacije u Turskoj, poznatog središta zdravstvenog turizma?

Svakako. Međutim mi nismo jedini koji žele iskoristiti tu priliku – tu su uz nas i jake zemlje srednje europske regije povijesno okrenute zdravstvenom turizmu od Mađarske, Austrije, Slovenije. Te činjenice moramo biti svjesni u svakom trenutku.

U kojem području zdravstvenog turizma se može očekivati značajan iskorak u Hrvatskoj? Što treba posebno razvijati i ulagati?

Ponajprije treba raditi na imidžu Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma koji je ona svojedobno i imala sve do polovice prošlog stoljeća. Tako je primjerice naš Lipik u literaturi i na karti zdravstvenog turizma imao status vrhunskog europskog lječilišta pa je bio nazivan hrvatskim Baden Badenom, kao i Mali Lošinj, koji je zbog svojih iznimnih klimatoloških obilježja već početkom 20. stoljeća izrastao u ekskluzivnu lječilišnu oazu bečkog dvora.

Ima li Hrvatska sustavan pristup razvoju zdravstvenog turizma ili je sve i dalje na pojedinačnim inicijativama poduzetnika odnosno ustanova?

Do sada je većinom uistinu i bilo tako. Jedini koji se u Hrvatskoj više od 20 godina bore za razvoj zdravstvenog turizma su u HGK koja je sa svojom Zajednicom zdravstvenog turizma suorganizator HTI konferencije od prvog izdanja. Međutim, vjerujem da će ova Vlada nastojati i odlučnije se uhvatiti u koštac s prilikom koja nam je dana – da Hrvatska doista postane repozicionirana destinacija svjetskog zdravstvenog turizma. Naime, samo tijekom naših HTI konferencija uspjeli smo mobilizirati sudionike, klijente i kupce iz svih važnih svjetskih destinacija, od Kine do SAD-a, pa takvu šansu za uključenjem na svjetsko tržište zdravstvenog turizma zacijelo neće propustiti.

Od ove godine u partnerstvu s Hrvatskom turističkom zajednicom a u sklopu HTI konferencije organizira se i radionica «Buy Croatia» – za zdravstveni turizam, na kojoj očekujemo preko trideset kupaca iz 20tak zemalja. Partner HTI konferencije je i Turistička zajednica grada Zagreba čija je želja pozicionirati Zagreb bliskoj budućnosti među europske metropole prepoznate po vrhunskoj, modernoj, kvalitetnoj i dostupnoj usluzi. Neke zagrebačke privatne medicinske ustanove već su sada među najmodernijima u regiji – Poliklinika Bagatin, Radiochirurgija, Bolnica Akromion, Sveta Katarina, i mnoge druge dok je primjerice Bolnica Merkur vodeći centar izvrsnosti u ovom dijelu Europe a u regiji naročito prepoznat po uspješnosti transplantacije organa.

Imamo li pouzdane podatke o prihodu od zdravstvenog turizma u Hrvatskoj?

U ovom trenutku imamo djelomične podatke o prihodima i to prvenstveno o noćenjima u topličkom turizmu. No kako zdravstveni turizam obuhvaća i wellness i medicinski turizam trebat će angažirati Državni zavod za statistiku kako bismo počeli prikupljati podatke o onima koji svoja putovanja sve češće povezuju s ciljem korištenja medicinske, topličke ili wellness usluge.

Može li Hrvatska još uvijek uloviti neki vlak za pomoć EU kod investicija za zdravstveni turizam? Gdje konkretno?

Može, nismo zakasnili. Primjerice, tek 2018 kreću iz Bruxellesa prvi tenderi i projektni prijedlozi koji će biti vezani uz marketing zdravstvenog turizma na području SAD-a i azijskih zemalja kao i mnogi drugi koje će naročito moći iskoristiti povijesni toplički gradovi u Hrvatskoj. Upravo o ovoj temi raspravljat ćemo na konferenciji u Rovinju.