Za jedan od najvećih projekata u modernizaciji željezničke infrastrukture, gradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, HŽ Infrastruktura potkraj prošlog mjeseca odabrala je za izvođača austrijski Strabag.

Njegova ponuda od 2,1 milijarde kuna ocijenjena je najboljom, no do zaključenja ugovora još nije došlo, jer se čeka završetak žalbenih postupaka. Drugorangirani od ukupno 15 takmaca na natječaju, turski Kolin Inşaat Turizm Sanayi ve Ticaret, zatražio je mišljenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) po nekoliko osnova i taj postupak je traje.

Žalbe su zapravo očekivane, one su uostalom i standard na javnim nadmetanjima, a ovdje je to dodatno naglašeno zbog slučaja presude za kartelno djelovanje za koje je Strabagu u Austriji “odrezana” kazna od 45,4 milijuna eura.

Zakon o javnoj nabavi predviđa eliminaciju iz postupaka tvrtkama koje su kažnjavane za gospodarski kriminal, korupciju i kartelno djelovanje, a za one koji su pratili ovaj slučaj, Strabagov je zanimljiv upravo stoga što natjecatelj otvoreno priznaje počinjenje nezakonitog djelovanja.

Komunikacija oko Strabagovog slučaja bio je i jedan od glavnih razloga zbog kojega se otegnuo postupak donošenja odluke u tom postupku koji traje još od 2020.

Radi se o slučaju koji je pokrenut još 2017., kada je austrijsko državno odvjetništvo za suzbijanje gospodarskog kriminala i korupcije pokrenulo pretrese tvrtke i pojedinaca iz Strabaga, uglavnom prokurista, zbog sumnji da su od 2002. do 2017. s velikim brojem građevinskih tvrtki sklapali kartelne ugovore za više od tisuću poslova.

Pokrenut je kazneni postupak, a, kako je i u obrazloženju slučaja HŽ Infrastrukturi navedeno iz Strabaga, potvrdilo se da su prijave bile opravdane. Strabag je pred austrijskom agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja priznao krivnju za nedozvoljeno udruživanje i zatražio nagodbu, pa mu je ranije izrečenu kaznu od 63 milijuna, zbog suradnje Agencija smanjila na 45,37 milijuna.

U vrijeme kad se odvijala prijepiska oko ovog slučaja, Strabag još nije dobio i pravomoćnu sudsku presudu, no krajem listopada austrijski Kartelni sud potvrdio je krivnju, te “zbog kontinuiranog kršenja zakona o kartelima i nezakonitog namještanja cijena, te podjele tržišta i razmjene informacija s konkurentima” izrekao Strabagu konačnu kaznu od predlaganih 45 milijuna eura.

Ovaj slučaj u Hrvatskoj izaziva pozornost uoči velikih i financijski izdašnih investicijskih projekata koji slijede u okviru NPOO-a, a mnoge intrigira kako, nakon svega, tvrtka koja se ogriješi o zakon i to otvoreno priznaje, u ovom slučaju Strabag ipak – ostaje “u igri”.

Razlog valja tražiti u članku 255. zakona o javnoj nabavi, koji naručitelju daje mogućnost da angažira i tvrtke koje su osuđene za korupciju i kartele uz uvjet da su poduzele adekvatne mjere za korekcije i popravljanje situacije.

HŽ Infrastrukturi je Strabag podastrao čitav niz mjera i aktivnosti koje je proveo, od smjene odgovornih ljudi do uvođenja dodatnog eksternog sustava monitoringa upravljanjem usklađenosti. Pojačano provodi i brojne edukacije koje su obvezne za sve zaposlenike na teme ispravnog ponašanja u svakodnevnom poslovanju, izbjegavanju korupcije i povreda tržišnog ponašanja, te o rizicima kartelnog prava.

“Nažalost, ni građevinski sektor nije imun na koruptivno ili nekonkurentsko ponašanje pojedinih osoba. Složeni tehnički, upravno-pravni i komercijalno-računovodstveni procesi te potreba za velikim brojem ugovornih odnosa tijekom građevinskog projekta često otežavaju potpuno rješavanje ponašanja koje nije sukladno sa smjernicama Sustava upravljanja poslovnom usklađenošću.

Resorni ministri gospodarstva te mora, prometa i infrastrukture – Tomislav Ćorić i Oleg Butković/N. Pavletić/PIXSELL

Strabag se s ovim rizicima nosi uz pomoć implementiranog, sveobuhvatnog, Sustava upravljanja poslovnom usklađenošću. Isti se temelji na provedenoj analizi stanja sustava glede poslovne usklađenosti koja je provedena zajedno s vanjskom konzultantskom tvrtkom u cijeloj grupi 2017. i 2018. i ispunjava zahtjeve ISO 19600 (Sustavi upravljanja usklađenošću) i ISO 37001 (Sustavi upravljanja za suzbijanje podmićivanja)”, kaže Strabagov prokurist Veljko Nižetić.

Dodaje kako su dodatno i u četiri interna pravilnika definirana jasna pravila ponašanja koje obvezuju cjelokupno rukovodstvo i sve zaposlenike grupe s ciljem osiguranja funkcioniranja pravednog tržišnog natjecanja.

Internim pravilnicima definiran je i Kodeks ponašanja dobavljača i podizvođača s kojima Strabag surađuje, a svoj Sustav upravljanja poslovnom usklađenošću, napominje Nižetić, Strabag redovito revidira i “uključuje lekcije naučene sa svih tržišta, uključujući naravno i Hrvatsku”.

Argumenti su, očito, zadovoljili HŽ Infrastrukturu, kojoj i zakon zapravo prepušta da sama utvrdi kriterije koje ponuđač treba zadovoljiti da bi dokazao da je sada “čist”.

Za pravnike je od uvođenja ove mogućnosti, da se i oni koji su kažnjavani mogu javljati na natječaje javnih tvrtki i institucija (a ona je u zakon ugrađena zbog usklađivanja s direktivama EU i na snazi od 1. siječnja 2017.) dvojbeno što se nije postavilo i jasniji okvir što je od korektivnih mjera prihvatljivo i gdje je granica da netko ostane “u igri”, a netko ne.

Koliko je do sada bilo ovakvih slučajeva, nažalost, nismo dobili odgovor od Uprave za trgovinu i politiku javne nabave Ministarstva gospodarstva, no prvi poznat slučaj bio je posao izgradnje pristupnih cesta za Pelješki most, vrijedan oko pola milijarde kuna, a, zanimljivo, u njemu je također participirao Strabag, i to ne kao “grješnik”, već naprotiv kao prijavitelj.

Hrvatske ceste (HC) odabrale su prije nepune tri godine ponudu grčke tvrtke J&P Avax, a nakon toga se DKOM-u obratio Strabag ukazavši da je Avax u Grčkoj kažnjen zbog udruživanja s drugom tamošnjom građevinskom tvrtkom Aktor u kartel koji je trajao godinama. Za odbacivanje Avaxove ponude presudilo je, pak, to što HC nije niti tražio pojašnjenja o tom slučaju i dokaze da su poduzete mjere samokorekcije, kako zakon nalaže.

HŽ Infrastruktura taj propust u aktualnom slučaju nije napravila. Nakon svega i Avax i Strabag uspijevaju dobiti povjerenje i završavaju dionice pelješke brze ceste, ključne za cijeli projekt Pelješkog mosta.