U godini obilježavanja 60. rođendana Večernjeg lista i 15. rođendana Poslovnog dnevnika i u trenutku kad svaki treći Hrvat znanja i talente stavlja na raspolaganje nekoj drugoj zemlji, u Tvornici kulture u Zagrebu održana je završnica pete po redu akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj.

Završno događanje održano je kad postaje sve jasnije da se Hrvatska ne može razvijati bez perspektivnih mladih ljudi. Prezentacija mogućnosti kroz stvaranje pozitivne poduzetničke klime poduprte mjerama za mlade i ove godine je okosnica projekta, a sve kako bi se budući naraštaji potaknuli na ostanak i razvoj u Hrvatskoj.

Komponenta društvene odgovornosti projekta Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista prepoznata je 2015., a nagrađuje izvrsnost studenata i potiče ih na uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Cilj projekta, prepoznatog i kao akcija, je podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja mladih, ali i prilika za implementaciju njihovih kreativnih poslovnih ideja. Akcija Hrvatska pamet Hrvatskoj je mnogim studentima pomogao u pokretanju njihovih poslova i u razvoju karijere, a i ove se godine govorilo o ključnim temama i problematici mladih.  Pod egidom “Budućnost u Hrvatskoj” kontinuiranim aktivnostima pokušava se snažnije i sveobuhvatnije pokazati da su mladi i obrazovani najveća vrijednost koju Hrvatska ima i kojima treba pomoći da potencijale iskoriste u domovini.

Tijekom godine je na adresu Večernji list grupe kao organizatora pristizao veliki broj studentskih projekata, a u nekima je prepoznat i snažan tržišni potencijal.

Za razliku od prethodnih godina kad su se projekti prijavljivali u kategorijama Izvorno hrvatsko, Inovativna Hrvatska i Poduzetna Hrvatska, ove godine posljednju kategoriju zamijenila je nova – Financijaš.

Predstavljanje projekta pred žirijem

Događanje je započeto u zabavnom tonu, plesnom točkom okupljene je počastila plesna skupina Escape. Prva na redu od kategorija bila je Inovativna Hrvatska, studenti su trebali prezentirati inovativne ideje za tvrtke i pojedince, a pod budnim okom žirija u kojem su bili voditeljica odjela onkologije za Adriatic regiju tvrtke Abbvie Nensi Bradarić, voditelj razvoja softvera tvrtke Atron Martin Ferlan, viša savjetnica odjela ljudskih potencijala i voditeljica projekta CEP iz tvrtke Selectio Martina Kesler, direktor novih biznisa Ine Marijan Mrkonjić i voditeljica Službe za istraživanje i koordinaciju demografske politike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivana Udovičić.

Projektna rješenja predstavile su Vanessa Mikulčić i Bruna Mesić s idejom Eko higijenske vrećice, Mario Lušavec s idejom Smart Cup te Lucija Krivić i Mia Marić s idejom SVODA-Siva voda za zelenu zemlju.  Pobijedile su studentice treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lucija Krivić i Mia Marić s projektnim rješenjem SVODA-Siva voda za zelenu zemlju, a nagrađene su stipendijom za MBA program Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta koja je u pet posto najboljih poslovnih škola u svijetu.

Druga od kategorija je Izvorno hrvatsko, a studenti su trebali osmisliti kako plasirati postojeći hrvatski proizvod.

Nedostaje hrabrosti

Žiri su činili direktorica Sektora korporativnog marketinga i komunikacije tvrtke Podravke Marinka Akrap, direktorica za komunikaciju i transformaciju tvrtke Arriva Marina Pandurević, rukovoditeljica Službe marketinga Tiska Lea Ileković Žigić, viša direktorica ljudskih potencijala Plive Blagica Petrovac Šikić, dizajnerica i viša predavačica na Poslovnom veleučilištu Zagreb Sanja Rocco, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma i voditelj sajamskih projekata Zoran Ušurić te viša predavačice na ZŠEM-u Dina Vasić.

Projektna rješenja predstavili su  Matea Maloča i Mišo Lukenda s idejom Keks spašava stvar, Jan Mickovski i Antonio Makjanić s idejom Košnice te Mirna Tominac s idejom Smart caffe.  Pobjedu u ovoj kategoriji odnio je studentski par Matea Maloča i Mišo Lukenda s idejom Keks spašava stvar, a kao i u prethodnoj kategoriji nagrađeni su stipendijom za MBA program Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
Treća po redu kategorija osmišljena je s glavnim partnerom AZ Fondom, a cilj joj je podizanje razine financijske pismenosti mladih. Žirirali su voditeljica Odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ Fonda Nataša Hrabar Kaštelan, menadžerica fondova PBZ Croatia osiguranje Juliana Katalenić i predavač na visokom učilištu Rochester Institute of Technology Croatia Vanja Vejzagić. Projekte su prezentirali Domagoj Mataić i Filip Medić s idejom Crypto fond, Mia Dragica Milković s idejom parXica te Dorian Antešić s idejom STOIK-Studentski investicijski fond. Prvi pobjednik te kategorije Financijaš je Dorian Antešić s četvrte godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji je nagrađen s 10.000 kuna.

“Ovaj događaj je namijenjen mladima kako bismo im poručili da budu hrabri, da razmišljaju ‘out of the box’, naprave nešto za sebe, a istovremeno i za državu. Nedostaje nam hrabrosti  i više takvih događanja kako bismo im pokazali da i ovdje mogu uspjeti, te da se njihov rad i trud vrednuju i poštuju. Ovo je naš doprinos i poziv da ostanete, stvarate i živite ovdje”, poručio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević otvarajući završnu svečanost petog izdanja akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj. Rektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Damir Boras, pohvalio je akciju koja se bavi ključnim problemom – odljevom mozgova, istaknuvši da Sveučilište pomaže studentima kroz stipendije u različitim kategorijama.

“Trebamo zadržati studente i ponuditi im poslovne prilike, na čemu Sveučilište u Zagrebu konstantno inzistira i radi. Ako odete van, nastojte se vratiti. Vani ste uvijek stranci”, rekao je Boras. Svi koji su ušli u finale natjecanja su pobjednici, poručio je Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, te dodao da Vlada kroz različite mjere doprinosi boljim i većim mogućnostima mladih za ostanak.

Izaći izvan okvira

“Smatram da je kvaliteta života u RH na visokoj razini u usporedbi sa zemljama u koje se emigrira. Broj odlazaka je manji za 16% u odnosu na prošlu godinu. Standard u Hrvatskoj je bolji, a poslodavci nude bolje uvjete i veće plaće. Bilježimo i sve veću iskorištenost fondova EU, u pripremi je novi nacionalni program za mlade, a slijedi i pomoć studentima-roditeljima kroz stipendije. Vlada je krenula s poreznom olakšicama za mlade do 25 i 30 godina, subvencioniranjem stambenih kreditima… Nastojimo stvoriti pozitivno okruženje i ponuditi bolje uvjete poput povećanja roditeljskih potpora, izgradnje vrtića i škola”, naveo je Bošnjak.

”Potrebno je izaći iz ustaljenih okvira, smatra Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koja je uime ministrice Blaženke Divjak pozdravila akciju i poručila da studiranje nije dovoljno već da mladi moraju dati obol zajednici. Podsjetila je i da od 1. siječnja 2020. Hrvatsku čeka polugodišnje predsjedanje Vijećem EU.

“Istaknuli smo četiri stupa prioriteta Europe. Želimo pratiti cirkulaciju mozgova nasuprot odljeva mozgova. Znanje moramo podijeliti i primiti pa su nam prioritet i učitelji budućnosti za poslove budućnosti. Za promicanje ovih ideja koristili smo europska sredstva, u želji da osnažimo naša učilišta. Veliki projekt koji slijedi je unapređenje stručne prakse kao obvezan predmet, čime osnažujemo učilišta i studente, za stjecanje dodatnog znanja”, poručila je Ramljak, osvrnuvši se zatim na akciju zaključivši: “Cilj je prezentacija dobrih priča mladih i promocija hrvatske pameti, što naše Ministarstvo pozdravlja.”