Kune koje će do zadnjeg dana ove godine biti deponirane u bankama, 1. siječnja 2023. ‘probudit’ će se kao euri, rekao je Damir Odak, bivši viceguverner HNB-a i moderator okruglog stola ‘Očekivani utjecaj uvođenja eura na poslovanje banaka’ koji se održao na nedavnoj konferenciji ‘Financijsko tržište’ u Opatiji. Odak je rekao da će se tada, u trenutku konverzije, iznosi ‘podijeliti sa 7,5 i nešto’, istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun, na računima će biti nova stanja u novoj valuti. Tko dođe do bankomata ili poslovnice, dobit će eure umjesto kuna, opisao je, javlja Novi list. 

Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednici uprava vodećih domaćih banaka, koje se sve spremaju za ogromni projekt uvođenja eura. U nekim je bankama, kako je rečeno, ‘opća mobilizacija, da bi sve štimalo, da bi svi procesi tekli bez ikakvih prekida i da prijelaz na novu valutu bude što bezbolniji.

Cijene lete u nebo

Švaljek: ‘Nema više prostora za daljnji rast cijena’

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko veli da je projekt uvođenja eura nulti prioritet u toj banci. “Često nam se svima dogodi da projekti prokližu za par dana, no kod uvođenja eura toga nema”, kaže Žižek, govoreći o gubitku prihoda od 5 do 7 sedam posto. Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, veli da bi, temeljem iskustava drugih, moglo doći će do poskupljenja nekih usluga i proizvoda, no to neće biti drastično.

Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisen banke, kazala je da oni imaju pet ključnih fokusa: klijenti, vodstvo, upravljanje rizicima, tehnologija i procesi. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, kaže da su unatoč kratkoročnim troškovima, dugoročno neto efekti pozitivni. Christoph Schoefboeck je rekao da će biti potrebna dodatna optimizacija troškova.

Rad s klijentima

Banke će ulaskom u eurozonu, podsjetio je dan ranije i guverner HNB-a Boris Vujčić, dobiti pravog »davatelja posljednjeg utočišta« (ECB), što HNB nije mogao biti zbog ograničenog manevra djelovanja upravo uslijed visoke euroizacije sustava. Stoga se mogu ukinuti mnoga ograničenja, obvezna rezerva se značajno smanjuje, obveza pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima ukida. Čeka ih stoga novi val dobivene likvidnosti. No, banke, rečeno je, čekaju i nezanemarivi troškovi, jednokratni, zbog prilagodbe svih procesa, IT sustava, aplikacija, informativne kampanje, ali i gubitka nekih poslova, poput mjenjačkih.

Između čekića i nakovnja

Visoka inflacija i rat u Ukrajini prijeti gurnuti ekonomiju EU u recesiju

Najzanimljivije izlaganje imao je predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Dinko Lucić. On veli da su banke veliki zagovornici uvođenja eura upravo zato što ne gledaju kratkoročno jer kad bi gledale kratkoročno, naveo je, zaista imaju visoke troškove. Lucić se prisjetio iskustva uvođenja eura u Slovačkoj, gdje je bio 2009.

“I prema tamošnjim iskustvima, a poznavajući prilike ovdje, za veće banke na hrvatskom tržištu troškovi vezani uz uvođenje eura mogli bi se kretati između 10 i 17 milijuna eura, što je kratkoročno ozbiljan trošak. Dugoročno, međutim, očekujemo povećanje ekonomske aktivnosti, veću atraktivnost države za strana ulaganja, veću potrebu za financijskim instrumentima i u tome vidimo priliku za djelomičnu kompenzaciju nastalih troškova”, kaže Lucić.

Veli da će imati smanjenje prihoda i u dijelu mjenjačkih poslova, u kojima su jaki, no i tu se dugoročno očekuje nadoknada kroz rast ekonomije i konsolidaciju tržišta. Lucić je rekao da je dugo u bankarstvu, prošao je, veli, i ‘milenijski bug’ i mnogo pripajanja manjih banaka, ali se definitivno nijedan projekt ne može po svojoj sveobuhvatnosti mjeriti s uvođenjem eura. Tu su brojni poslovni procesi, aplikacije, no najkritičniji dio, u kojem se mora najviše paziti, je – rad s klijentima.

“Dakle, pravovremena opskrba klijenata gotovinom, a uglavnom se radi o »corporateu«, malom biznisu i obrtnicima, ali i maloprodaji. Moramo voditi računa da svi klijenti pravovremeno dobiju sredstvo za rad. Jer, nakon 1. siječnja nema više vraćanja u kunama. Cijelo društvo, svi zajedno, moramo se dobro pripremiti, da osiguramo nesmetano funkcioniranje. Ne smije se dogoditi da frizerski saloni, obrtnici, da servisi stanu zato što odjednom netko nema eura za uzvratiti. A u tome ćemo uspjeti jedino ako se svi zajedno pripremimo na vrijeme”, poručio je Lucić.

Veli da je kod nas, zbog euroizacije, čak 90 posto stanovništva dobro upoznato s denominacijom, banknotama eura, i u tom dijelu ne bi trebalo biti problema.

Poznajemo euro

“To će teći glađe nego u nekim drugim zemljama gdje se uvodio euro. No, kad usporedim Hrvatsku i Slovačku, u Slovačkoj je bio puno veći nacionalni konsenzus oko uvođenja eura, dok po nekim zadnjim istraživanjima vidimo da danas još ima dosta euroskeptika i onih koji zagovaraju kako je to nešto vrlo negativno. No, euro donosi dugoročne koristi cijelom društvu, to je neosporno. Pogotovo je vidljiva njegova važnost za stabilnost u slučajevima kriza. Što prije u euro, to bolje”, zaključio je Lucić.

Ivan Vlaho iz Zagrebačke banke istaknuo je važnost načela predvidivosti, a još ima, veli, nedoumica oko nekih podzakonskih akata. Govorio je o dinamici popunjavanja bankomata, jer će od početka iduće godine bankomati morati biti popuneni eurima, a dan prije u kunama, potom o obimnosti cijelog posla i troškovima, zaključivši da će sve to biti dobro jer se banke predano pripremaju. Za kraj se našalio: »Znate kako kažu, teško je biti bankar, al’ je teže ne biti.«

Uglavnom, čelni ljudi vodećih hrvatskih banaka suglasni su da je uvođenje eura, unatoč velikim troškovima, najbolji potez i za banke, i za građane i za cjelokupno gospodarstvo.