Dok-Ing se priprema predstaviti novi gradski električni automobil nastao na tehnologiji Looxa, ali cjenovno od njega dva do tri puta jeftiniji, i to gotovo u isto vrijeme kad će država krenuti s poticajima za kupnju električnih automobila, doznaje Poslovni dnevnik.

To znači da će građani i tvrtke dobiti priliku da poticaje iskoriste i za kupnju prvog e-vozila domaće automobilske marke. Vjekoslav Majetić, vlasnik i direktor kaže da je svjestan da s prvim modelom, Looxom, koji ulazi u višu klasu vozila i stoji oko 60 tisuća eura, čak ni s poticajima ne očekuje veći interes kupaca u Hrvatskoj."Zato će za mjesec do dva u Hrvatsku doći prvi primjerci našeg novog električnog vozila ciljane cijene 20 tisuća eura za koje vjerujem, da će kad se cijena umanji za poticaj, biti vrlo konkurentno ne samo u prodaji građanima već i na javnim natječajima", kaže Majetić koji dodaje da će za razliku od Looxa ovo biti tipičan gradski automobil.

Vjetar u leđa industriji
Pohvalio je akciju Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te resornog ministarstva koji od travnja planiraju građanima i tvrtkama davati poticaje od 30 do 70 tisuća kuna za kupnju električnih, plug-in hibridnih i hibridnih automobila. "Ta je akcija vjetar u leđa proizvođačima automobila poput Dok-Inga", kaže Majetić.U Rimac Automobilima, koji su razvili najbrži električni automobil na svijetu Concept One, kažu da je to dobar potez države. "Međutim, na klasu automobila kakvu mi proizvodima to neće imati učinka, tim više što u Hrvatskoj nema kupaca za Concept One", komentirala je Monika Mikac iz Rimac Automobila.

Europski diktat
Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar kaže da bi u Hrvatskoj do 2050. godine polovica svih vozila morala biti na električni pogon kako bismo ispunili zahtjeve koje nam po pitanju emisije ugljičnog dioksida postavlja EU. Navodi da je Institut Hrvoje Požar radio te procjene, ali da tek treba vidjeti kako će se one provesti u praksi."EU si sada pokušava zacrtati okvir do 2030. godine po kojem bi se emisija ugljičnog dioksida u tom razdoblju smanjila za 40 posto, a u Hrvatskoj se rasprava na tu temu očekuje do kraja godine i iz toga će se onda izvlačiti i ciljevi po pitanju električnih vozila", kaže Granić.Inače, Institut je prije tri godine iznio konzervativnu prognozu da bi u Hrvatskoj do 2020. godine bilo registrirano pet tisuća vozila na električni pogon. Usporedbe radi, trenutačno je registrirano ukupno oko 1,3 milijuna vozila od toga je njih 19 na električni pogon. Automobili kod nas pak godišnje ispuste milijun tona od ukupno 5,6 milijuna tona ugljičnog dioksida.U Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti ističu da je subvencioniranje električnih vozila praksa i u drugim članicama EU. Navode da prema podacima Europske komisije zahvaljujući tim mjerama Francuska do 2020. godine planira na cestama imati dva milijuna električnih vozila, Velika Britanija 1,55 milijuna, a Njemačka milijun.

Ništa bez infrastrukture
"Poticanjem odnosno sufinanciranjem nabave električnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, planiramo postupno, ali direktno utjecati na smanjenje emisija štetnih plinova u prometu", kaže Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.Dodaje da je uz poticaje važno graditi i drugu infrastrukturu za električna vozila, poput punionica. Na takvim projektima već radi HEP, ali i lokalna samouprava. Davor Majetić iz Dok-Inga posebno hvali Grad Zagreb. "Naravno da će građani takve automobile moći puniti kod kuće ili u prostorima Dok-Inga, no gradske su vlasti u Zagrebu prepoznale da takav projekt ne može uspjeti bez punionica pa se razgovara o tome da se na niz punktova po gradu postave po dvije do tri punionice kako bi se ubrzalo prihvaćanje električnih automobila", kaže Majetić.S tim se slaže i Goran Granić. Navodi da je riječ o razbijanju začaranog kruga gdje neće biti šireg prihvaćanja električnih automobila bez rješavanja određenih preduvjeta. Osim poticaja za kupnju, bitan preduvjet su punionice. "Treba nam strateški dokument na razini države koji bi svim zainteresiranim stranama od trgovačkih centara preko velikih trgovaca kao što je Konzum, zatim hotela, javnih garaža sve do lokalnih samouprava, znači svima njima, dao smjerice razvoja takvih punionica", pojašnjava Granić.Kao drugi čimbenik, o kojem se zasad ne govori, kaže Granić, su novi komercijalni uvjeti prodaje e-vozila. "To se ne odnosi samo na cijela vozila već prije svega na baterije, odnosno modele lizinga baterija", zaključuje. Granić.

Procedura

Ukupno sedam, tvrtkama četiri milijuna

U ministarstvu pojašnjavaju da će po objavi javnog poziva za poticaje građani i tvrtke trebati predati  zahtjev u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon toga će potpisati ugovor o sufinanciranju, a isplata sufinanciranog iznosa uplatit će se na račun korisnika u roku od 30 dana od dostave dokaza o kupovini vozila, računa, ugovora o kreditu i sl. Građani će moći ostvariti pravo na subvenciju najviše jednog novog vozila, dok će trgovačka društva moći od Fonda dobiti i do 350.000 kuna uz mogućnost povećanja iznosa uz dodatni pregled učinaka. Ukupno je raspoloživo 7 milijuna kuna poticaja od čega četiri za tvrtke.