Istraživanje stavova europskih potrošača koje je tijekom prosinca objavila Europska komisija (EK) pokazuje da je za hrvatske potrošače osnovni kriterij kod izbora hrane cijena.

Naime, 54 posto hrvatskih ispitanika izabralo je upravo taj kriterij kao najvažniji za kupovinu hrane, a Hrvatska se nalazi u grupi od 17 europskih zemalja čiji potrošači ovaj čimbenik smatraju jednim od tri najvažnija.

Od ponuđenih kriterija kod izbora hrane za hrvatske potrošače, tek je na šestom mjestu podrijetlo hrane, a za njega opredijelio svaki treći ispitanik u Hrvatskoj, točnije 32 posto.

Istraživanje je provedeno tijekom kolovoza i rujna i online na uzorku od 1019 ispitanika, metodom intervjua „face to face“ i s ciljem provjere stavova i očekivanja potrošača o dugoročnoj održivosti proizvodnje hrane u EU.

Cijeni se sigurnost

Iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, ističu da rezultati ovog istraživanja ne koriste samo EK već i proizvođačima, prerađivačima, ali i državnim politikama.

Napominju da su potrošači na drugo mjesto kao kriterij izbora hrane, odabrali njenu sigurnost (50%) ispitanika, što pokazuje svijest potrošača, ali može biti i posljedica čestih “pronalazaka” hrane na domaćem tržištu koja ne odgovara standardima sigurnosti.

Za razliku od najviše EU zemalja, okus hrane stavili su tek na treće mjesto kod izbora (37 posto ispitanika), a odmah iza je kriterij roka trajanja hrane (35 posto ispitanika) dok je nutritivni sastav hrane kao kriterij na petom mjestu.

“Ovakav rezultat može razočarati, poglavito kad ga usporedimo sa slovenskim postotkom od 57 posto ili danskim od 43 posto potrošača kojima je izbor domaćeg proizvoda najvažniji kriterij odabira.

Iako u drugim istraživanjima, redovito odgovaraju da bi uvijek prioritet dali kupnji domaće hrane (njih 70 posto), istraživanje u kojem se tražilo da rangiraju kriterije jasno pokazuje da je još cijena primarni kriterij.

Osim svijesti da se izborom domaćeg proizvoda potpomaže domaća ekonomija, očito je potreban i znatno veći raspoloživi dohodak po stanovniku da bi cijena prestala biti primarni i osnovni kriterij izbora.

Do tada naše će tržište biti ‘El Dorado’ za uvoznu jeftinu hranu˝, upozoravaju stručnjaci Smartera. Zbog ciljeva istraživanja važno je istaknuti da je utjecaj na okoliš i klimatske promjene, kao kriterij odabira na posljednjem mjestu, točnije za njega se opredijelilo tek pet posto anketiranih.

Komunikacija je presudna

“Bez obzira na razloge, ovi rezultati mogu dati smjer i politici, ali i prerađivačima o načinu i potrebi komunikacije ove činjenice, kako bi potrošači stekli svijest o nužnosti budućih promjena u načinu proizvodnje, u cilju postizanja njene neutralnosti na promjene u okolišu.

Hrvatski prerađivači, ali i politika, moraju shvatiti da, bez obzira na kvalitetu hrane, ona mora biti proizvedena i po konkurentnim cijenama, barem dok je cijena primarni faktor kod odabira hrane hrvatskog potrošača.

Nadalje, zdravstveni aspekt proizvodnje hrane izrazito je važan i komunikacija toga s potrošačima može proizvodu dati dodanu vrijednost˝, zaključak je stručnjaka Smartera.