Komisija Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Iustitia et pax" poziva državne vlasti da hitno usklade Ovršni zakon s europskom pravnom tradicijom i Ustavom Republike Hrvatske i time aktivno zaštite socijalnu državu na što ih obvezuje i hrvatski Ustav.

Posebice poziva hrvatsku Vladu da zaštiti najugroženije i najsiromašnije građane i tako pokaže da mlada hrvatska država sve čini da postane i ostane društvo socijalne pravde, mira i sigurnosti.

Izjava je predstavljena danas na konferenciji za novinare na kojoj je predsjednik komisije msgr. Vlado Košić objasnio kako je izjavu potaknula činjenica da je oko 300 tisuća hrvatskih građana pred ovrhom.

"Država mora obuzdati industriju naplate dugova i pokrenuti industrijsku proizvodnju kako bi građani mogli servisirati svoje dugove", ističe se u izjavi o kojoj je pobliže govorio tajnik Komisije sociolog Gordan Črpić.

Črpić se osvrnuo i na ocjenu iz izjave da "model ovrhe i deložacije ima nekoliko problematičnih stavaka kojima se derogira duh hrvatskog Ustava te nekoliko konvencija što pogoduje raznim lobijima i krupnom kapitalu protiv hrvatskih građana te zato neki taj zakon s pravom nazivaju 'zakon o državi protiv građana' budući da nijednim zakonom nije zajamčena kontrola ovršnih naloga, ustavno pravo na žalbu i pravnu zaštitu u skladu s Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda".

Objasnio je da to znači da hrvatski građani nemaju pravo na utok za razliku od nehrvatskih građana koji to pravo zadržavaju i tako postaju građani drugoga reda. Črpić je dodao da ovrha zapravo postoji kako bi se radilo u najboljem interesu ovrhovoditelja (vjerovnika) i ovršenika (dužnika) te da naplata ne smije ići preko osnovnoga duga i na štetu dužnika te ne smije prelaziti trećinu primanja, odnosno da se dužnicima ne smije oduzimati imovina, posebice ona stambena, ako se radi o jedinom objektu za obitavanje.

Na to pravo na dom zbog osobite zaštite obitelji ukazala je i članica Komisije Aleksandra Korać Graovac.

U izjavi stoji i da Hrvatska, poput drugih država Europe i svijeta proživljava tešku ekonomsku krizu te se podsjeća da je "Iustitia et pax" više puta isticala da je ekonomska kriza počela moralnom krizom, te da socijalna kriza nužno dovodi do političke koja pak može imati nepredvidive posljedice.

Zato ako doista želimo okončati krizu moramo poći od njezinih uzroka i korijena – od krize morala i destrukcije životnih praksa bez kojih je, dodao je Črpić, nemoguće organizirati uspješno gospodarstvo i društvo koje počiva na dostojanstvu ljudske osobe.

Ističe se da je hrvatsko društvo kontinuirano suočeno s ekstremima pa tako "s jedne strane imamo situaciju inflacije prava u kojoj se govori samo o pravima kao da ne postoje odgovornosti, a s druge strane imamo ostatke totalitarne države koja zatire građanska i ljudska prava pojedinaca".

Time, navodi se, "dolazimo do ključnoga problema koji se sustavno pokušava sakriti: važnosti suočavanja s vlastitim totalitarnim nasljeđem koje sve više, nažalost, postaje tabu-temom".

To nam pak, rekao je Črpić, onemogućuje razvoj i izlazak iz krize i zato smo suočeni i s ekstremima vezanim uz državu, s jedne strane država se povlači s javne scene kada su u pitanju granice, suverenitet, identitet, državni interesi, a s druge strane sve veće zadire u sfere koje joj nisu primarne, poput obitelji i odgoja djece, pa s jedne strane imamo previše, a s druge premalo države.

Novinare je zanimalo misli li biskup Košić da "Vlada djeluje totalitarno kada se radi o zakonu o strateškim investicijama", a biskupov odgovor bio je da se "mogu prepoznati elementi totalitarnoga nasljeđa kao relikt bivšega sustava".