Izvješće „Doing Business“ Svjetske banke daje dobru sliku o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, smatraju analitičari, ističući da u određenim područjima ima poboljšanja, ali i da pogoršanja zabrinjavaju.

Hrvatska je u danas objavljenom izvješću „Doing Business 2014.“ ove godine skliznula na 89. mjesto među 189 zemalja svijeta, dok je lani bila 84. među 185 zemalja. Pritom je u pet područja postigla napredak, dok je u pet nazadovala ili stagnirala.

„Postavši ljetos 28. članica Europske unije, Hrvatska nastavlja provoditi gospodarske reforme. Val regulatornih reformi u posljednjih godinu dana dokaz je predanosti zemlje da podrži poslovno okruženje za poduzetnike", navodi u izvješću Rita Ramalho, glavna autorica „Doing Businessa“.

Premda je na listi skliznula za pet mjesta, u izvješću se navodi i da je Hrvatska po ukupnom broju osvojenih bodova u 10 područja napredovala za 0,9 bodova, s lanjskih 63,7 na 64,6 bodova, od mogućih 100.

„Ti rezultati ne iznenađuju, jer znamo da u Hrvatskoj ima još mnogo prostora za unapređenje poslovne klime, a kroz ta poboljšanja trebao bi se potaknuti razvoj privatnog sektora“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Izvješće Svjetske banke pokazuje da je od lipnja 2012. do lipnja 2013. Hrvatska poboljšala svoju poslovnu regulativu provođenjem reformi u pet područja, više nego u bilo kojoj drugoj godini od 2007. – u području pokretanja poslovanja, plaćanja poreza, međunarodnog trgovanja, izvršenja ugovora i rješavanja nelikvidnosti.

„U oči upada činjenica da su postignuta poboljšanja u nekoliko područja, što se djelomično može povezati s nedavnim pristupanjem Hrvatske u EU, zbog čega je u kratkom roku trebalo provesti mnoga usklađenja“, kaže Šantić.

No, napominje i da postoje brojni problemi, i to najviše na lokalnoj razini.

„U usporedbi sa zemljama u okruženju, ne stojimo najbolje. Većina zemalja je na listi ispred nas, a Hrvatska u usporedbi s njima ima i najvišu cijenu rada“, kaže Šantić.

Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Slovenija, na 33. mjestu, dok je Crna Gora na 44. mjestu, Bugarska na 58., Rumunjska na 73., a Kosovo na 86. mjestu.

Odmah iza Hrvatske, na 90. mjestu, plasirana je Albanija, dok je Srbija na 93., a Bosna i Hercegovina na 131. mjestu.

„Ako želimo ponovno potaknuti investicije, koje su ključne za razvoj gospodarstva, onda osim uklanjanja administrativnih barijera, moramo učiniti pomak kako bi poboljšali gospodarsku strukturu, i to kroz poboljšanje omjera produktivnosti i cijene rada. To zahtijeva i promjene u gospodarskoj politici, ali i puno šire, poput ulaganja u sustav obrazovanja“, navodi Šantić.

Zabrinjava pad u području zaštite ulagača

Najnovije izvješće Svjetske banke dobro pokazuje situaciju u Hrvatskoj, ocjenjuje Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

„Poboljšana je financijska disciplina, a dobar su korak i predstečajne nagodbe, no moglo bi ih se i dodatno ubrzati, kako bi se ubrzalo restrukturiranje tvrtki“ kaže Stojić.

Zabrinjava, međutim, pad Hrvatske u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto liste.

„Trebali bismo se više zabrinuti pogoršanjima, nego obradovati poboljšanjima u izvješću Svjetske banke, jer je do pogoršanja došlo u bitnim područjima za konkurentnost, u odnosu prema investitorima. Ako želimo mijenjati model rasta BDP-a, u smislu većeg udjela investicija i izvoza, trebali bismo se zabrinuti nad tim pokazateljima“, ističe Hrvoje Stojić.

S time se slaže i Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

„U područjima u kojima smo postigli napredak promjene su pozitivne i bitne, no valja skrenuti pozornost na zaštitu ulagača, gdje smo pali. Definitivno bi se na tome trebalo aktivnije raditi, jer je to bitno za mogućnost privlačenja novih investitora. Investitori žele sigurnost, stabilnost i pravnog i financijskog okvira“, kaže Alen Kovač.

Doing Business i ostali pokazatelji, poput indeksa percepcije korupcije ili konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, vrlo su bitni jer pokazuju namjeru zemlje da se mijenja na bolje.

„Takve stvari su bitne i kod korištenja novca iz EU fondova. Naime, pokazuje se da upravo zemlje koje su bolje pozicionirane po takvim pokazateljima u pravilu pokazuju veći kapacitet za efikasnije povlačenje novca iz EU fondova“, kaže Kovač.