Ponuda američkog predsjednika Donalda Trumpa da se problem deficita koji SAD ima u robnoj razmjeni s EU, po njegovoj računici 350 milijardi dolara, riješi kupnjom energenata u tolikom iznosu, energetski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern smatra vrijednim razgovora u daljnjim pregovorima.

Pozdravlja odgovor Europske komisije da je “spremna” za pregovore, a idući potez koji njezinim pregovaračima s Trumpovom administracijom preporučuje jest postavljanje jasnih uvjeta oko cijene.

“Može, kupit ćemo 350 milijardi dolara nafte i plina, no uvjet je da se na papir stavi cijena po kojoj ćemo kupovati, fiksna na određeno vrijeme”, savjet je Šterna, koji nastavlja kako bi to bio logičan slijed u pregovorima, koji očito startaju.

Korak po korak
Trump je, kaže, okružen velikom i pametnom ekipom i ne treba ga podcjenjivati, no stav Europe mora biti fiksna cijena, kako se ne bi dovela u situaciju da dogovori da se obveže kupiti 350 milijardi dolara nečega, a da ne zna po kojoj cijeni, pa da se dogodi da cijena te robe kojom se trguje na burzi s primjerice 70 dolara po barelu nafte skoči na 90 dolara.

“U pregovorima se tako radi, sjedne se za stol, iznese prijedlog, ustane, pa opet sjedne i tako, korak po korak. Prijedlog EU treba biti jasan, primjerice, da cijena barela bude ista koju je Amerika odredila Rusiji pod sankcijama, 60 dolara, i tako fiksno na tri godine”, dodaje Štern.

Naš interes
Američki predsjednik u situaciji je da povećava proizvodnju energenata kod kuće i mora osigurati tržište za prodaju viška robe i zato je otvorio tako tvrde pregovore, na koje bi po Šternu, i europski pregovarači trebali zauzeti jednaku taktiku.

Nije, doduše, na tom tragu prva poruka iz Bruxellesa, kako nije baš jednostavno govoriti o željenim brojkama, s obzirom na to da energetski ugovori ovise o potražnji, koja oscilira, kao uostalom i cijene. Baš suprotno, definiranje visine cijene za količinu robe koju će kupovati mora po Šternu biti prvi uvjet s kojim bi EU-pregovarači trebali sjesti za stol s Trumpom.

Što se interesa Hrvatske tiče, nastavak pregovora je i u našem interesu, s obzirom na velike potencijale i izgrađenu energetsku infrastrukturu na Krku, koju će gotovo sigurno uključivati svaki dogovor EU i SAD-a oko dopreme američkih energenata Europi.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!