‘Dogodine deficit od 0,4 posto BDP-a’

Autor: Tomislav Pili , 18. listopad 2018. u 22:00
Marić i Pavić na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju/Duško Marušić/PIXSELL

Ukupni iznos jamstava Uljaniku doseže 4,5 milijardi kuna i to je iznos ukupne izloženosti države, kaže on.

Državna jamstva Uljaniku neće prouzročiti slom javnih financija, ali pulsko brodogradilište je prvenstveno fiskalni rizik. Kako je u četvrtak naglasio ministar financija Zdravko Marić na rovinjskoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije, teret koji će država podnijeti u vezi Uljanika neće ugroziti javne financije.

"Naše kalkulacije pokazuju da bi država do kraja godine za već protestirana jamstva i ona koja su najavljena trebala izdvojiti 2,5 milijarde kuna", kazao je Marić. Ali to nije sve, dodao je.  "Ukupni iznos doseže 4,2 milijarde kuna, to je iznos ukupne izloženosti države", kazao je ministar. Za ovu godinu i dalje predviđa proračunski manjak od 0,5% BDP-a dok za iduću godinu očekuje deficit od 0,4% BDP-a. Osvrnuo se i na dosadašnje rezultate fiskalne konsolidacije.

Prisjetio se da je početkom 2016. – kada je javni dug dosezao 86,7% BDP-a – kazao da država mora u tri godine iznaći 13 milijardi kuna da bi smanjivala taj dug. "Rezultat je dvostruko bolji – popravili smo primarni suficit za 27 milijardi kuna, a javni je dug smanjen za desetak posto", ističe Marić. Prema njemu, trend smanjivanja javnog duga počiva na tri elementa: gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktiviranju državne imovine. 

Što se tiče predstojećih proračunskih obveza, Marić je najavio kako u studenom dospijeva obveznica od milijardu eura te jedna dolarska obveznica, jedina od njih pet koje nije konvertirana u euro. Tu je i veliki trezorski zapis od 1,5 milijardi eura za koji je Marić najavio da će s financijskom zajednicom razgovarati o njegovu refinanciranju.  O mirovinskoj reformi govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Što se tiče II. stupa, Pavić je naglasio nekoliko promjena koje su na tragu prijedloga koje su prošlog mjeseca izložili predstavnici društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.  Radi se o povećanju ograničenja za ulaganje u kompanije što je Pavić opravdao skorašnjim padom prinosa na obveznice – dominantnu imovinu u portfeljima mirovinskih fondova – zbog očekivanog ulaska RH u eurozonu. 

Radi viših prinosa

Oni koji tek ulaze u OMF odmah bi išli u A
Promjene očekuju i mladu generaciju koja prvi put ulazi u članstvo obveznih mirovinskih fondova. Vladin je prijedlog da se takvi članovi odmah, odnosno automatski učlanjuju u kategoriju A, izloženiju dionicama, kako bi ostvarili više prinose na svoje uplate. Nakon 10 godina prebacili bi se u umjereniju kategoriju B.

Komentirajte prvi

New Report

Close