Diljem svijeta jučer je obilježen Svjetski dan poduzetnica, povodom čega su Odbor za žensko poduzetništvo Udruge Glas poduzetnika i udruga Women in Adria pripremili analizu tvrtki i obrta u ženskom vlasništvu u Hrvatskoj krajem prošle godine.

Iz analize slijedi da je tada bilo gotovo 70.000 poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu, odnosno 30.617 obrta, 28.100 tvrtki te 10.811 tvrtki u kojima su suvlasnice s muškarcima, a svake godine primjećuje se pozitivan trend sve veće sklonosti žena prema poduzetništvu.

Žene se najviše bave savjetodavnim uslugama poput prava, računovodstva, odnosa s javnošću, marketinga, arhitekture, dizajna i prevođenja, djelatnostima u sektoru ljepote i trgovina te djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane.

“Hrvatska je imala strategiju razvoja ženskog poduzetništva za period 2014.-2020. po kojoj, nažalost, ništa konkretno nije učinjeno. Poduzetnice predstavljaju neiskorišteni ekonomski potencijal koji ima direktni utjecaj na BDP i demografski i kreiranjem radnih mjesta”, poručila je Ivana Matić, direktorica Women in Adria i voditeljica Odbora za žensko poduzetništvo Udruge Glas poduzetnika.

U pandemiji mnoge izgubile

U prilog tome ide i studija pod nazivom Indeks prilika za žene 2020/21. koju je internetska banka N26 provela na 100 zemalja, a koja otkriva podatke o političkom i korporativnom vodstvu, razlikama u plaćama među spolovima, pravnoj podršci za žene, rodiljnom dopustu, pristupu obrazovanju i još mnogo toga, a ključujuje i Hrvatsku.

N26 je tako prikazao nejednakosti kod, primjerice, plaća između muškaraca i žena na istom radnom mjestu. Tim više jer je u vrijeme pandemije više žena nego muškaraca izgubilo posao, a preostala im je briga o djeci koja su tad pohađala nastavu od kuće.

Ovaj indeks sastoji se od četiri kategorije – političko vodstvo, karijera, jednakost u plaću i podrška – a koje sadrže deset čimbenika koji mjere ženska postignuća, jednakost i potporu u nekoj zemlji. Premda studiji, Norveška je država s najvišim rangom u indeksu, uz visoke bodove na političkoj zastupljenosti, korporativnom vodstvu i pravnoj podršci. Finska i Island zauzimaju drugo i treće mjesto.

Navedeni indeksi postavljaju Hrvatsku na 26. mjesto od 100 zemalja. Ruanda ima najviše žena predsjednica vlade, a slijede Španjolska i Finska. Švedska ima najviše žena na najvišim rukovodećim pozicijama, dok SAD ima najviše poduzetnica, a Japan najviše žena u pristupu obrazovanju.

Najviše dana rodiljnog dopusta ima Estonija (1162), a slijede Slovačka (1148) i Finska (1127). U Finskoj indeks žena koje su dio vlade iznosi čak 99,1 dok je to u Hrvatskoj tek 86,4.

Poražavajuće i iznenađujuće

Slično je i sa ženama na menadžerskim pozicijama gdje indeks iznosi 86,8, dok je u prve tri zemlje daleko iznad 98. Susjedne zemlje također dobro kotiraju po broju menadžerica, u Srbiji je taj indeks 96,6, a u Sloveniji 94,7.

No, dobar rezultat Hrvatska zato bilježi po broju žena u poduzetništvu, s 95,8, a prema ovoj studiji, smanjuje se razlika u plaćama između žena i muškaraca kod nas, premda smo s 91,5 daleko od Finske sa svojih 98.

Poražavajuće, a možda i iznenađujuće je da je, promatrajući pristup žena obrazovanju, indeks za Hrvatsku tek 87,4, većina zemlja kotira od 90 na više. Najlošije je rangiran čimbenik pravne podrške ženama u kojem tek Island bilježi indeks 100, no za ostale zemlje ovo je zabrinjavajuće nisko.

Nadalje, u prosjeku smo što se tiče broja dana porodiljnog dopusta – 392 – koji u Norveškoj 637 dana, u Finskoj čak 1127, no na Islandu tek 182. No, Hrvatska u jednom segmentu svakako zauzima visoku poziciju, a to je udio žena u STEM-u gdje indeks iznosi čak 94,2 i viši je čak i od onog u prve tri najrazvijenije zemlje.