Uz vrlo slab obujam trgovanja, indeksi Zagrebačke burze i danas su u minusu, unatoč pozitivnom raspoloženju na europskim burzama, a u najvećem je fokusu investitora dionica Petrokemije.

Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,22 posto, na 1.927 bodova, te klizi drugi dan zaredom.

Crobex10 u minusu je 0,32 posto, na 1.083 boda, te pada treći dan zaredom.

Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 1,8 milijuna kuna, što je otprilike 2,2 milijuna manje nego jučer u ovo doba.

„Vrlo je loš znak kad Crobex pada dok inozemne burze rastu. Prateći višegodišnja ciklička kretanja na domaćem tržištu kapitala, Crobex bi mogao padati do početka srpnja, a tada bi mogao preokrenuti smjer. Okidač bi mogao biti ulazak Hrvatske u Europsku uniju“, kaže Siniša Gašparević, investicijski savjetnik u Sektoru riznice i investicijskog bankarstva Banke splitsko-dalmatinske.

S tehničkog aspekta, navodi Gašparević, Crobex se prije dva dana odbio od padajućeg 20-dnevnog pomičnog prosjeka koji se nalazi oko 1.950 bodova.

„Taj pomični prosjek će biti prvi otpor kad tržište odluči preokrenuti smjer. Prva potpora Crobexu, pak, nalazi se oko 1.900 bodova, gdje je prošli put, u veljači dotaknuo dno, a i gdje se nalazi 100-dnevni pomični prosjek“, ocjenjuje Gašparević.

Najlikvidnija je dionica Petrokemije, sa 846.000 kuna prometa. Ujedno je i najveća dobitnica, s rastom cijene za 1,37 posto, na 226 kuna.

Slijedi dionica HT-a, sa 369.000 kuna prometa i padom cijene za 0,31 posto, na 208,23 kune.

U vrlo mirnom trgovanju, promet iznad 100.000 kuna još je zabilježen i dionicom Ericssona Nikole Tesle, a cijena joj je ojačala 0,41 posto, na 1.564 kune.

Gašparević dodaje da domaći investitori imaju i pozitivne i negativne signale.

„Dobro je što su zaredala na tržištu preuzimanja kompanija, no loše je što Vlada najavljuje dokapitalizacije poduzeća, primjerice Petrokemije i Luke Rijeka, koja ustvari odgađa privatizacije“, smatra Gašparević.

Na inozemnim burzama i dalje vlada pozitivno raspoloženje. Trenutno su londonski Ftse, frankfurtski DAX i pariški CAC u plusu između 0,2 i 0,66 posto.

„Iako su financijska izvješća inozemnih kompanija za prvo tromjesečje bila znatno lošija od tržišnih očekivanja nego što je to bio slučaj kod prethodnih objava, najvažniji burzovni indeksi u svijetu i dalje jačaju. Pritom najviše rastu burzovni indeksi onih država čije središnje banke sudjeluju u poticanju gospodarskog oporavka, dakle Japana i SAD-a“, zaključuje Gašparević.