Nakon dramatične 2022., u kojoj su mirovinci pretrpjeli najveće gubitke od velike financijske krize 2008., u ovoj godini uslijedio je snažan oporavak vrijednosti potaknut pozitivnim kretanjima na financijskim tržištima.

Fondovi kategorija A i B uspjeli su u potpunosti nadoknaditi gubitke iz prošle godine i ostvariti dodatnu zaradu. Oporavak su ostvarili i fondovi kategorije C, ali znatno sporijom dinamikom.

Prinosi dvanaest obveznih fondova, kojima upravljaju četiri specijalizirana društva, kreću se u rasponu od 3,17 do 17,9 posto, piše Tportal.

STIŽE NOVAC

Plenković najavio novi paket pomoći za 830.000 umirovljenika, otkrio i kada se očekuje isplata

novi koristan alat

Znate li koliku ćete imati mirovinu? To ćete moći provjeriti uz novi kalkulator

Najbrži oporavak bilježe fondovi kategorije A, čiji portfelj pretežno čine dionice domaćih i stranih kompanija. Svjetska dionička tržišta ove godine zabilježila su izniman rast. Indeks S&P 500 na godišnjoj razini skočio je 23,4 posto pod utjecajem dobrih poslovnih rezultata kompanija i izbjegavanja recesije, unatoč zaoštrenoj monetarnoj politici. Među istaknutim dobitnicima su i tržišta regije, uključujući Zagrebačku burzu s rastom Crobexa od 28,1 posto.

U takvom okružju fondovi kategorije A od početka godine prosječno su narasli za 14,5 posto i time pokrili cjelogodišnji gubitak iz prošle godine te ostvarili dodatnu zaradu. Pritom je najuspješniji bio fond PBZ CO s prinosom od čak 17,9 posto, a najsporije je rastao RBA fond (+9,14 posto).

I fondovi kategorije B, u kojem štedi najveći broj osiguranika, bilježe visok rast. Od početka godine ostvarili su prosječni prinos od gotovo 10 posto dok su u cijeloj prošloj godini pretrpjeli gubitak od pet posto. Najbolji rezultat u ovoj kategoriji postigao je Erste fond s prinosom od 13,3 posto, a najniži rast (6,3 posto) bilježi Raiffeisen fond.

Znatno sporije oporavljaju se fondovi kategorije C, namijenjeni osiguranicima pred mirovinom. Iako su i obveznička tržišta zabilježila solidan rast, što je fondovima ove kategorije osiguralo solidan rast, nisu uspjeli u potpunosti amortizirati gubitke iz prošle godine.

U ovoj godini prosječno su rasli 3,9 posto dok su lani uknjižili minus od 5,25 posto. Najbolje je poslovao Erste fond, koji je imovinu svojih članova oplemenio prinosom od 5,6 posto, dok je najnižu dobit (3,2 posto) ostvario Raiffeisen fond.

Neto imovina obveznih fondova krajem studenog iznosila je 19,7 milijardi eura, što je 2,1 milijarde eura ili 11,7 posto više u odnosu na studeni 2022.

U fondovima drugog stupa štedi 2,24 milijuna članova, pri čemu se u kategoriji B nalazi njih 81,5 posto, u kategoriji A 13,9 posto te u kategoriji C 4,6 posto od ukupnog broja članova.

Anualizirani prinosi Mirexa od početka rada OMF-ova pozitivni su u sve tri kategorije, a za Mirex A iznose 6,95 posto, za Mirex B 5,12 posto i za Mirex C 3,21 posto.

Državne obveznice su i dalje dominantan oblik ulaganja u strukturi portfelja OMF-ova s 12,5 milijardi eura i udjelom od 63,5 posto. Zbog snažnog rasta cijena povećan je udjel dionica te sada čine 22 posto imovine (4,3 milijarde eura). Pritom ulaganja u domaće dionice čine 13,5 posto, a ulaganja u strane dionice 8,5 posto imovine.

Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove s 2,1 milijardom eura i udjelom od 10,9 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova piše Tportal.