Da će i prema metodologiji Eurostata ključni pokazatelji stanja javnih financija na kraju 2016. izgledati znatno bolje nego godinu prije, već je dosta dugo jasno.

Ministar financija Zdravko Marić već je isticao kako očekuje da će travanjsko Izvješće o prekomjernom deficitu i stanju duga opće države (prema metodologiji ESA2010) potvrditi smanjenje deficita na moguće i ispod jedan posto BDP-a. Ipak, predstavljajući to izvješće – prema kojemu je deficit proračuna na razini opće države lani iznosio samo 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, dok je razina javnog duga nakon dugo vremena pala i u relativnom i u apsolutnom iskazu – ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof rekao je kako "mora priznati da su i njega iznenadili takvi podaci". Lanjskih 2,7 milijarde kuna deficita predstavlja godišnje smanjenje manjka za čak 8,6 milijardi, (sa 11,3 milijarde), a mjereno udjelom u BDP-u deficit je pao za 2,6 postotnih bodova, sa 3,4 na 0,8 posto BDP-a.

To bi u svibnju trebalo rezultirati izlaskom iz procedure za suzbijanje prekomjernog deficita, a lanjskom razinom manjka Hrvatska se našla i među članicama Europske unije s najnižim udjelom deficita u BDP-u u 2016.  Premda je razinom državnog duga i dalje među članicama kod kojih on premašuje maastrichtskih 60 posto BDP-a, i taj pokazatelj je osjetno poboljšan. Prvi put nakon osam godina javni dug bilježi pad – u apsolutnom iznosu za pola milijarde kuna, sa 289,5 na 289,1 milijardu, a u odnosu na BDP za čak 2,5 postotna boda, sa 86,7 na 84,2 posto BDP-a. Pad za dva i pol postotna boda BDP-a respektabilan je i u usporedbama s ostatkom EU. A uz dobre fiskalne rezultate za nj je uvelike zaslužan "nazivnik", tj. rast gospodarstva od 2,9 posto, što je više od ranijih očekivanja. I jednom i drugom umnogome je pridonijela još jedna rekordna turistička sezona.

 No, tu se dolazi i do glavne mane odličnih vijesti o deficitu i dugu. Kako ističe Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a i član Fiskalnog povjerenstva, oni su uvelike rezultat "ciklički pozitivnog okruženja u kojemu se ekonomija nalazi već dvije godine". I on, kao i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, tome će dodati i specifične političke okolnosti. Prijevremeni parlamentarni izbori onemogućili su iskakanje iz zadanih okvira proračunske potrošnje, pa je dobro punjenje proračuna (kojemu je nemalo pridonijela sigurnosna renta kroz rast turizma), uglavnom završilo u smanjenju deficita. Među domaćim analitičarima tako se posljednjih mjeseci nerijetko čulo pomalo cinične opaske da kod nas fiskalna konsolidacija najbolje ide kad padaju Vlade.    Neki od njih i sada upozoravaju da je osjećaj dobre fiskalne situacije zapravo jako varljiv.
 

"Treba imati na umu da je razina deficita, odnosno njegov pad ostvaren u 2016. vrlo krhak", ističe Žigman. Podsjeća pritom kako smo socijalne rashode doveli do razine koja bi nas uz manje povoljno vanjsko okruženje za tempo punjenja proračuna veoma brzo vratila na razine deficita od prije nekoliko godina.  To pak samo naglašava važnost da se Vlada što prije uhvati barem jedne ili dviju od žurnijih strukturnih reformi. Je li na tom putu, nagovijestit će Nacionalni program reformi koji bi zajedno s Planom konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje Vlada trebala usvojiti na ovotjednoj sjednici, a potom ih i proslijediti Europskoj komisiji.

Ministar Zdravko Marić nedavno je u vezi s reformama rekao kako bi se, za početak, ove godine trebalo krenuti s reformama sustava zdravstva i javne uprave, s tim da se paralelno nastavi s mjerama usmjerenim ka poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti, odnosno gospodarskog rasta u cjelini. Hrvatska i dalje ima problem potencijalnog BDP-a odnosno rasta koji je u stanju generirati mimo vanjskih, cikličkih faktora, a glavni razlog tome upravo je nereformiranost sustava. Istodobno, u pojedinim je interesnim skupinama i Vladinim resorima (od obrane do branitelja) sve uočljiviji rast apetita koji vodi povećanju potrošnje. Prema Lovrinčeviću, uz još neke rizike za rashodnu stranu proračuna, glavnina sadašnjih zahtjeva raznih interesnih skupina materijalizirat će se na proračunu 2018., kad bi i drugi pozitivni vanjski čimbenici mogli oslabiti.