Izmjenama i dopunama zakona, koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, Vlada zapravo nastavlja djelovati na unaprjeđenju položaja i proširivanju materijalnih prava umirovljenika.

“Povećanje adekvatnosti mirovina, uz održivost mirovinskog sustava, jedan je od primarnih ciljeva i ključnih prioriteta u programu Vlade do 2024. godine, kojima nastavljamo skrbiti za više od 1,2 milijuna naših umirovljenika”, rekao je.

Korištenje dijela obiteljske mirovine u zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika odnosno partnera predstavlja vrlo važno novinu u našem mirovinskom sustavu i značajan iskorak, ocijenio je Piletić podsjetivši da se do sada nije omogućavalo istovremeno isplatu dvije mirovine, nego samo jedne, povoljnije.

INDEKSACIJA

Slijedi najveće usklađivanje do sada: Evo koliko bi mogle rasti mirovine u Hrvatskoj

“Korisnici mirovine koji zbog smrti bračnog ili iz vanbračnog druga ostaju beznačajno djela prihoda kućanstva potencijalno su izloženi riziku od siromaštva. Korištenjem dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu ublažit će se posljedice smanjenja realnih prihoda”, dodao je.

Ovom novinom bit će obuhvaćeno više od 155 tisuća korisnika s predviđenim prosječnim povećanjem ukupnog prihoda od 510 kuna mjesečno.

“Kao Vlada mislim da šaljemo ja sam signal da brinemo o posebno osjetljivoj skupini umirovljenika koji žive u samačkim kućanstvima pa su time  i najviše izloženi riziku siromaštva”, rekao je.

Izmjenama i dopunama zakona povećava se i mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine, a Piletić ističe da će se time te mirovine povećati za 10 posto i to za više od 136 tisuća korisnika, a procjenjuje se da će im mirovine na mjesečnoj razini rasti više od 250 kuna.

Obiteljske mirovine nastavit će rasti i temeljem dodatnog usklađivanja koje je predviđeno izmjenama zakona, a korisnici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena.

Uz redovno usklađivanje mirovina od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, dodatno će se izmjenama zakona, naime, postupno povećati najniža mirovina i to za ukupno 3 posto – 1,5 posto od 1. siječnja iduće godine i 1,5 posto od 1. siječnja 2025. godine.

“Ovim zakonskim izmjenama obuhvatit ćemo više od 287 tisuća korisnika najniže mirovine”, istaknuo je Piletić te dodao kako se procjenjuje da će provedbom svih mjera više od 500 tisuća umirovljenika ostvariti povećani mirovinski prihod.

Izmjenama i dopunama zakona predviđeno je i izuzimanje od ovrhe obiteljskih mirovina koju koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaj djece kojima je obiteljska mirovina prihod za uzdržavanje.

Omogućuje se i rad uz istovremenu isplatu mirovine profesionalnim vatrogascima koji se tim pridružuju djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima umirovljenima prije 1999. godine,  koji sada mogu raditi pola radnog vremena te primati 100 posto mirovine ili raditi puno radno vrijeme uz isplatu mirovina u iznosu od 50 posto.

Za provedbu ovog zakona osigurana su dodatna sredstva u državnom proračunu –  za 2023. godinu 1,217 milijardu kuna.

Izmjene i dopune zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Vlada je u Hrvatski saboru uputila i izmjene i dopune zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se uvodi novo pravo – plaćenog očinskog dopusta u trajanju od 10 radnih dana za zaposlene i samozaposlene roditelje za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenje blizanaca, trojki ili istovremeno rođenja više djece.

Ovo se pravo uvodi, objasnila je državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić, kako bi se omogućila veća uključenost očeva u skrb odjeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta i dodatno potaknulo očeve na korištenje prava na roditeljski dopust.

Za vrijeme korištenja prava naknada plaće predviđa se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće, a pravo se može koristiti nakon rođenja djeteta, najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta.

Povećava se i najviši iznos naknade plaća koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje – sa sadašnjih 5654 kune na 7.500 kuna odnosno sa 170 posto proračunske osnovice na 225 posto proračunske osnovice.

Na istovjetan način uređuje se i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke.

Povećava se i naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena sa sadašnjih 2328 kuna na 3658 odnosno 70 posto proračunske osnovice na 110 posto proračunske osnovice.