Bruto dobit banaka u prva je tri mjeseca 2013. godine rapidno pala; u odnosu na isto razdoblje 2012. niža je 25,7 posto i iznosi 958,78 milijuna kuna. Prema nerevidiranim privremenim podacima HNB-a u minusu je trećina banaka; od 31 banke s dobiti je poslovalo 20, dok ih je u minusu od ukupno 152,8 milijuna kuna deset. Najbolji rezultat ostvarila je Zagrebačka banka, bruto 448,69 milijuna kuna, odnosno 359 milijuna kuna nakon oporezivanja, što je 4,3 posto manje nego lani.
U najvećem je minusu Splitska banka; zbog visokih rezervacija za loše kredite iskazali su gubitak od čak 82,92 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani imali 46,8 milijuna kuna dobiti.
No i cijeli je bankarski sustav iz istog razloga "pao" za 331,8 milijuna kuna, a prema najavama supervizora, do kraja godine bit će samo još gore. Guverner HNB-a Boris Vujčić već neko vrijeme najavljuje novi udar na izdvajanja za rezervacije, što je cijena održanja stabilnosti bankarskog sustava. Zasad se ne zna hoće li se novi propisi vezani uz rezervacije primjenjivati od 1. rujna 2013. ili od 1. siječnja 2014., godine, o čemu će ovisiti hoće li banke još nižu dobit iskazati na kraju ove godine ili nakon prvog kvartala sljedeće. Unatoč iznimno visokoj kapitaliziranosti hrvatskih banaka, najvišoj u Europi, u bankarskim krugovima nepopularan čin guvernera Vujčića potaknula je ispodprosječna pokrivenost loših plasmana; pokriveno je tek 42 posto loših kredita u odnosu na prosjek EU od 50 posto. A loši krediti u Hrvatskoj još uvijek rastu, bez naznake kad bi se trend mogao promijeniti. Zaustavljanje loših kretanja stručnjaci prognoziraju tek s padom nezaposlenosti i rastom BDP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Još su daleko od toga da dijele sudbinu realnog gospodarstva.
Bez brige, to ide polako, s zakasnjenjem, ali potonut ce i one. Onda kad banke udju u gubitak, ljudi ovdje ce biti presretni ocito, ali to sto uopce vise nece biti kredita, i kapital ce bjezati-nema veze.
Još su daleko od toga da dijele sudbinu realnog gospodarstva.
Uključite se u raspravu