Prvo polugodište ove godine banke su zaključile s ukupno 703,8 milijuna eura dobiti, pokazuju privremeni nerevidirani podaci.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad su iskazale 406,4 milijuna eura (3,06 milijardi kuna) to je rezultatski skok od čak 73 posto. Od ukupno 21 kreditne institucije na tržištu gubitak je, i to nevelik, na sredini godine iskazala samo Imex banka.

Od ukupne dobiti više od 94 posto, gotovo 665 milijuna eura, otpada na šest najvećih banaka, dok je ostalih 15 ukupno zabilježilo oko 39 milijuna. Omjeri udjela dobiti vodeće šestorke i ostalih slični su bili i lani.

Nabujali kamatni prihodi
Za najveću, Zagrebačku banku, rezultati poslovanja poznati su već mjesec dana jer je listana na Zagrebačkoj burzi, a isto vrijedi i Hrvatsku poštansku banku. Zaba je, dakle, izvijestila o 217 milijuna eura polugodišnje dobiti (u istom razdoblju lani 132,7 mil.), a Poštanska o 42,4 milijuna eura (lani 7,67 mil. eura), pri čemu je kod HPB-a znatno veći skok povezan i s preuzimanjem Sberbanka.

Privredna banka do sredine godine je ostvarila više od 156 milijuna eura dobiti, što je pak duplo više nego u prvom polugodištu prošle godine (s nepunih 76 mil. eura dobiti). Erste banka je pak u prvoj polovici prošle godine iskazala nagli skok dobiti (na gotovo 99 milijuna eura) pa ovogodišnja od 119 milijuna predstavlja znatno umjereniji postotni rast.

OTP banka je iskazala oko 70 milijuna eura neto zarade nasuprot lanjskih 54, dok peta po veličini, RBA, ove godine bilježi 60 milijuna, a lani je na polugodištu bila na 27,3 milijuna eura dobiti.

Glavni razlozi rasta dobiti banaka u ovoj godini uglavnom su poznati jer već mjesecima privlače pozornost. To je rast neto kamatnih prihoda, kojemu je umnogome pridonio rast referentnih kamatnih stopa ECB-a s kojim su banke na goleme viškove likvidnosti plasirane središnjoj banci ove godine ostvarivale mnogo izdašnije kamate.

Usto, i prijenos rasta referentnih kamata ECB-a na kamate na depozite klijenata poslovnih banaka u Hrvatskoj bio je znatno slabiji (pogotovo kod stanovništva) negoli kod kamata na kredite, iako su i one u odnosu na ostatak eurozone uglavnom bile ispod prosjeka.

Prema podacima HNB-a, u prvoj polovici godine na razini cijelog bankarskog sustava ostvareni su kamatni prihodi od 1,2 milijarde eura, dok su kamatni rashodi bili nešto veći od 205 milijuna.

Usporedbe radi, u prvoj polovici prošle godine banke su ukupno ostvarile 690 milijuna eura kamatnih prihoda i 63,5 milijuna rashoda za kamate. Dakle, neto kamatni prihodi gotovo su udvostručeni: u prvoj polovici 2022. iznosili su oko 527 milijuna eura, a ove godine gotovo milijardu eura.

Profitabilnost 16,8%
Rast dobiti banaka očituje se i u standardnim pokazateljima profitabilnosti. U središnjoj banci navode kako se u odnosu na kraj 2022. prinos na imovinu (ROA) povećao s 1,0 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) s 8,2 na 16,8 posto. U odnosu na kraj prošle godine, međutim, ukupna imovina kreditnih institucija sredinom godine je bila nešto niža. Krajem lipnja bila je na 74 milijarde eura što je smanjenje za 2,6 posto odnosno nešto manje od dvije milijarde eura.

Ukupni krediti i predujmovi smanjeni su sa 63,7 na 60,3 milijarde pod utjecajem smanjenja sredstava položenih kod središnje banke (sa 19,4 na 13,8 milijardi eura), dok su krediti poduzećima i stanovništvu tijekom prve polovice godine umjereno porasli.

Usporedno sa smanjenjem ukupnog stanja kredita i predujmova smanjeni su i iznosi neprihodujućih, a rezultat toga je stagnirajući udjel NPL-ova ili tzv. loših u ukupnim kreditima i predujmovima. Zadržali su se oko 3 posto.

NPL-ovi su se izraženije smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojemu se njihov udio smanjio sa 6,4 na 5,6 posto, dok je u portfelju kredita kućanstvima njihov udio pao s 5 na 4,6 posto, ističu u središnjoj banci.