Suočena s preskupim kapitalom koji su joj proteklih godina nudili bankari, hrvatska poljoprivreda gladna je investicija. Stoga su mnoga poljoprivredna gospodarstva nakon objave da je Europska komisija za razdoblje 2014.-2020. za razvoj ruralnih prostora odobrila izdašna sredstva (godišnje 332 milijuna eura) krenuli pripremati dokumentaciju, pa je na prvi natječaj za mjeru 4 stiglo 1280 projekata teških gotovo četiri milijarde kuna, uz očekivanje povrata 2,6 milijardi kuna.
Prije koju godinu na prvom natječaju za europske potpore iz IPARD-a bilo je samo 37 projekata, a maksimalan broj zahtjeva po natječaju bio je 238.
Već četiri mjeseca administracija “češlja” prispjele projekte i slaže rang-listu. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, čija je to obveza, može se čuti tek kako bi lista sretnika koji će dobiti potpore (50-90%) mogla biti javna u rujnu.
Brojni zahtjevi i sporost administracije motivirali su, čini se, ministra Tihomira Jakovinu, pa je prošloga tjedna povećao potpore s 640 milijuna na 1,4 milijarde kuna, što najavljuje da novog natječaja za mjeru 4, planiranog za rujan, neće biti. Ta odluka otvara prostor dvojbama. Novca ima, pa je razumnije kroz jedan natječaj riješiti što više zahtjeva.
Dok, međutim, iz Agencije uporno tvrde kako se “još ništa ne zna”, iz ministrova kabineta povišicu potpore prati i poruka: “Očekuje se kako će ovo povećanje omogućiti sufinanciranje oko 140 najboljih projekata”.(!?) Dobije li “140 najboljih” potpore, to znači da je 1140 gospodarstava palo na ispitu. Tko će dominirati među tih 140? Možda projekti iza kojih stoje veliki poput Agrokora, Osatine, Žita, Inagre… očekujući pojedinačne potpore do 38 milijuna kuna, neki među njima ukupno i više od 200 milijuna.
Hoće li se među “140 naj-naj” prema ocjeni ministra Jakovine, premda ravnatelj Agencije Ante Pezo listu najavljuje za rujan, naći više gospodarstava kao što je ono Emine Burek? S diplomom agronomije, na obiteljskoj farmi u proizvodnji mlijeka obara rekorde o kojima sanjaju i najveći europski mljekari, no htjela bi biti još uspješnija. Ako o(p)stane lista “140”, potpora će u prosjeku iznositi 8,7 milijuna kuna. Složi li se s projektima kakav želi realizirati OPG Burek (i slični), potpore bi dobilo 967 od 1280 zahtjeva, što je u skladu s europskim željama ruralnog razvoja.
Svaka raspodjela novca, posebice onoga iz javnih izvora, zahtijeva veliku dozu mudrosti. Uskoro će se pokazati hoće li je (ne)dostajati za mogući razvoj devastiranih ruralnih područja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dajte vise prestanite se baviti glupostima i nekakvim senzacijama uznemiravati i zavoditi javnost.
Prije objave ovakvog teksta trebali ste malo prouciti pravilnik o provedbi mjera ruralnog razvoja 2014-2020 godine i vidjeli biste da tamo pise u kriterijima rangiranja da onaj ko gradi objekt dobiva 15 bodova,onaj ko oprema 10 bodova a onaj ko kupuje samo mehanizaciju dobiva 5 bodova.
Od 1240 prijava 930 je prijavilo kao projekt samo kupnju mehanizacije i samim time dobili manje bodova i nize mjesto na listi.
Šta Vi iz Poslovnog dnevnika zbilja mislite da je za oporavak Hrvatske poljoprivrede značajnije kupiti novi traktor i plug od toga da netko sagradi novu farmu.
I na kraju a sta nije manje bitno kad se kupi traktor tu samo uvoznik nešto zaradi a kad se gradi farma zarade i proizvođači građevnog materijala i građevinari i geodeti i projektanti dakle proračun RH ima daleko veće koristi.
Uključite se u raspravu