Iako je veličinom i utjecajem svog gospodarstva Hrvatska u svijetu tek mali i gotovo "nebitan" igrač, neki hrvatski brendovi ipak su se uspjeli probiti na europska, ali i svjetska tržišta. Najčešće se tu radi o brendovima koji dolaze iz sektora robe široke potrošnje, ali pitanje je jesu li ti brendovi prepoznati kao hrvatski proizvodi i koliko ih se povezuje sa zemljom iz koje dolaze.

"Osnovno pitanje jest u kojoj mjeri publika hrvatske proizvode vani uopće povezuje s Hrvatskom. Kako se još nismo susreli s nekim istraživanjem koje se dubinski bavi ovom temom slobodna procjena jest kako je sama Hrvatska naš najjači brend. Pored nje su to vjerojatno još Dubrovnik, Plitvice i sportaši", smatra Željko Krešić iz agencije BBDO Zagreb. No, osim prirodnih ljepota i kockica na nogometnim dresovima, prilika za brendiranje ima, smatra Krešić, na svakom koraku.Stručnjaci za brendove često zapravo ističu kako potencijal postoji među prehrambenim proizvodima, u drvnoj industriji, maslinovom ulju, i već prepoznatoj kravati, a osim što imaju izravnu korist za tvrtku koja ih proizvodi, dobri i snažni brendovi donose korist i za brendiranje Hrvatske kao države.Kako kaže Krešić, svaka dobra priča može postati brend, samo se moramo odlučiti na koji proizvod ćemo se fokusirati i tko je zapravo odgovoran za realizaciju projekta.

Jer se čini kako imamo veliki broj izuzetno zanimljivih priča koje nisu u potpunosti realizirane. "Usporedbe radi, Norman Rockwell, legendarni američki ilustrator i slikar, ima muzej u svom rodnom Stockbridgeu koji godišnje posjeti preko 200.000 ljudi unatoč činjenici da je riječ o malom gradu koji nije na atraktivnoj lokaciji. S druge strane imamo slučaj da turisti u Zagrebu ljeti ne mogu posjetiti muzej jednog od naših najvećih sportaša jer muzej jednostavno nema sredstava za zaposliti osobu preko ljeta. To je velika šteta i samo jedna od velikog broja do kraja nerealiziranih priča", napominje Krešić. A kada je riječ o sektorima iz kojih dolaze proizvodi koji bi se najlakše mogli brendirati te ih plasirati na strana tržišta, Krešić kaže da tu nema pravila. 

Povijest i priroda
"Hrvatska je trenutno najprepoznatljivija po onome što nam je priroda i povijest ostavila. Dakle, prilika je svakako u proizvodnji. Cilj bi trebao biti da za pet godina ispred Hrvatske ne bude znak jednakosti samo more i lijepa priroda već primjerice: Hrvatska  = zemlja vrhunskog maslinovog ulja", ističe Krešić.  Prema mišljenju mnogih stručnjaka za brendiranje, proizvodni brendovi s vremenom postaju važan komunikacijski kanal, ali i simbol nacionalnog identiteta države. Postaju predstavnici nacionalnog imidža. To posebno dolazi do izražaja kad je proizvod jasno nacionalno obilježen dizajnom, kao što to rade Švicarci sa križićem na čokoladama, ili Talijani koji na pakiranja tjestenine mahom stavljaju boje talijanske zastave. U Hrvatskoj mnogi još nisu prepoznali važnost vizualnog identiteta proizvoda, na što često upozorava dizajner Boris Ljubičić. Upravo je on autor brojnih prepoznatljivih loga i vizualnih identiteta proizvoda temeljenih na "kockicama", odnosno izmjenično postavljenim kvadratima (poput onog za Hrvatsku radioteleviziju, Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatski skijaški savez…) Kako često ističe, mnogi bi se hrvatski proizvodi često mogli zamijeniti za austrijske, talijanske ili čak japanske proizvode jer nigdje u svom izgledu nemaju boje svoje zastave. No uz izgled je, naravno bitna i kvaliteta te priča koja stoji iza proizvoda, jer ljudi vole priče. 

Kontinuitet 
"Najsnažniji brendovi svijeta svoj dugogodišnji životni vijek mogu zahvaliti upravo kvaliteti proizvoda koje predstavljaju, a što potrošači honoriraju svojom vjernošću. Hrvatska može biti ponosna na brojne domaće brendove koji su svoje pozicije na svjetskom tržištu izborili zahvaljujući kontinuitetu u kvaliteti proizvoda koji predstavljaju, ali i stalnom ulaganju u razvoj i inovacije. Vjerujući u kvalitetu proizvoda dajemo snagu brendu koji on nosi, stoga je u vremenu rastuće nesigurnosti i gospodarske krize od neprocjenjive važnosti čuvati i ulagati u povjerenje svakog potrošača", kažu nam i u Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojoj su još 1997. započeli s projektom vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda znakovima "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" kao jamstva vrhunske kvalitete i izvornosti. "Znakovi koje Komora dodjeljuje potiču stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda, jamče njihovu kvalitetu, omogućavaju im lakši proboj na strana tržišta te ulijevaju povjerenje potrošačima. Proizvodi, nosioci ovih prestižnih znakova, pridonose stvaranju jedinstvenog hrvatskog identiteta i najbolji su promotor hrvatske države u svijetu", ističu u HGK  dodajući kako 227 proizvoda i linija proizvoda nosi znak "Hrvatska kvaliteta", a 125 proizvoda i linija proizvoda nosi znak "Izvorno hrvatsko". Osim toga, Komora je nastavila projekt brendiranja hrvatskih proizvoda kroz brojne nacionalne akcije poput "Kupujmo hrvatsko", "Drvo je prvo", "Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi" te  "Vina Croatia – Vina Mosaica". Upravo ova posljednja, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Vino bi, dakle, uskoro također mogao postati prepoznatljivi hrvatski brend. 

Brend vina
"Strateškim usmjerenjem Udruženja vinarstva HGK na brend Vina Croatia postavlja se temelj za buduće zajedničke tržišne aktivnosti, a vizualni identitet Vina Croatia je vidljiv na svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i medijskim aktivnostima.  Usvajanje vizualnog identiteta predstavlja prvi korak u izgradnji funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda", poručuju u HGK dodajući kako odabrani vizualni identitet vina treba predstavljati brend s naglaskom na raznolikosti (regionalne, nacionalne i međunarodne) te ga učiniti efikasnim ambasadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, naročito u sprezi s turističkim sektorom. A kako se uz dobro vino dobro može prodati i dobro maslinovo ulje pokrenut je i projekt "Hrvatska zemlja maslinovog ulja" kojem je cilj izgradnja imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja i povećanje prodaje hrvatskih maslinovih ulja na domaćem i inozemnom tržištu. "Projekt je nastao kao odgovor na nedovoljnu iskorištenost velikog potencijala koje pruža maslinarstvo i uljarstvo", kažu u Komori pa kako bi ostvarili navedene ciljeve organiziraju čitav niz edukativnih, promotivnih i zabavnih događaja u Hrvatskoj i inozemstvu putem kojih se informirala javnost o važnosti korištenja maslinovog ulja u svakodnevnom životu. Slični su ciljevi i projekta "Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi" kojim se kroz zajedničku marketinšku kampanju na nacionalnoj razini želi stvoriti krovni brend koji će, jednom usvojen i etabliran, potrošačima ukazivati na prepoznatljivost, sigurnost i kvalitetu proizvoda hrvatskog ribarstva koja ih izdvaja od ostalih proizvoda na tržištu te ukazivati na održivo gospodarenje prirodnim bogatstvima mora i kopnenih voda.No osim prehrambene, potencijal za izvoz i prepoznatljivost na stranim tržištima, svakako ima i drvna industrija. A kako bi povećale uporabu drva i ojačale konkurentnost domaćih prerađivača drva, vodeće tvrtke za preradu drva i proizvodnju namještaja pokrenule su akciju "Drvo je prvo". 

Novi kanali
Neosporno je, reći će stručnjaci, da se u današnjem dinamičnom okruženju globaliziranog tržišta tvrtke danas susreću s nužnošću potpuno novog i daleko kompleksnijeg koncepta komunikacije i interakcije s potrošačima, koji su više nego ikada prije svjesni vrijednosti proizvoda, ali i informirani o njegovim značajkama. Tako je i strateško brendiranje postalo imperativ u procesu pozicioniranja proizvoda na već zasićenom globalnom tržištu.  "Uz visoku dinamiku tržišnih promjena u svijetu današnjice te pojavu novih kanala marketinškog komuniciranja, snaga brenda bila je i ostala ne samo u njegovoj prepoznatljivosti već prvenstveno u kvaliteti i sigurnosti proizvoda koju on jamči", kažu u HGK.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“