Kamenice i dagnje u Malostonskom zaljevu uzgajaju se još od vremena Dubrovačke Republike, postoje o tome i arhivski zapisi. Od Brijeste do Zamasline pokraj Maloga Stona 70 je školjkara, pravih tržišnih uzgajivača. Posao jest težak, ali je isplativ jer se kamenice i dagnje dobro prodaju. I to po dobroj cijeni. No, da bi se zaradilo treba puno raditi, a školjkari imaju i niz problema, prije svega veliku štetu od riba koje uništavaju školjke, javlja HRT.
Ranim jutrom u Brijesti školjkari obavljaju posljednje pripreme za isplovljavanje do svojih uzgajališta. Što bolja priprema, lakše će se obaviti posao na parkovima dagnji i kamenica. Zdravko Lazić stoga je pripremio pergolice dagnji koje će još malo narasti do prodaje.
Kamenice i dagnje podno Pelješkog mosta
“Dagnje su rasle s kamenicama, tamo gdje su izvorno vezane kamenice. I pošto su bile prilično rijetke – narasle su i preko konzumne veličine. To nam je dobro došlo pa ćemo i to iskoristiti za prodaju. Kad ih nasađujete teško uspijete postići takvu veličinu. Što su rjeđe nasađene – brže rastu, veće su i kvalitetnije”, kaže Zdravko.
Brijesta je mjesto s četrdesetak stanovnika i gotovo svaka obitelj bavi se poljoprivredom – maslinarstvom i vinogradarstvom. Uzgoj dagnji i kamenica za rijetke je bio samo dopunski posao no, posljednjih 30-tak godina mnogo unosnije školjkarstvo – za šest obitelji postalo je glavna djelatnost.
Zdravko Lazić napominje kako najviše problema imaju s nedostatkom radne snage, ali i skupim repromaterijalom. U takvim uvjetima, dodaje – teško je širiti posao.
Više od milijun kamenica i 500 tona dagnji
20-tak kilometara južnije, u Malom Stonu i uvali Bistrini, kamenice i mušule uzgajale su se još u vrijeme Dubrovačke Republike. Uzgajalište s drvenim nosačima postavio je 1927. Luko Maškarić i od tada se nije promijenilo. O obiteljskoj tradiciji danas vodi brigu njegova unuka Marija Radić, inače predsjednica udruge Stonskih školjkara.
U malostonskom zaljevu, kojem pripada i Brijesta, aktivno je 70 školjkara, a njih 40 članovi su udruge. Prošle godine za tržište su proizveli 1,2 milijuna kamenica i 500 tona dagnji. Oko 80 posto cjelogodišnje proizvodnje ide prema ugostiteljskim objektima. Uglavnom se radi o objektima na području županije, a dio ide i u Istru te Crnu Goru.
Nepalci pomoć školjkarima
Obitelj Matković iz Stupe u Dubrovačkom primorju jedni su od najvećih proizvođača kamenica i dagnji. Na parkovima u uvali Bistrini radi cijela obitelj; otac, tri sina i još nekoliko radnika, od kojih su trojica Nepalci.
“Ima posla cijelu godinu. Ljeti se prodaje, na jesen treba priprema za lijepljenje kamenica. Treba nabijat mlađ mušula, a kad dođe četvrti- peti mjesec – treba mušulu prerađivat da bude za tržište”, kaže Cvjetko Matković.
Ova obitelj školjke plasira restoranima, hotelima i ribarnicama. Imaju nakupce kojima voze robu, a najviše prodaju u sezoni koja kreće oko Uskrsa. Nakon Uskrsa slijedi kraća pauza – do polovice svibnja.
No velike probleme stvara im orada koja se hrani mladim dagnjama. Nisu joj mrske ni kamenice.
Riba ne zaobilazi ni ostale uzgajivače. Kad se sve zbroji, šteta je, kažu, milijunska.
“Podnosili smo unazad tri godine zahtjeve za državne potpore zbog štete na uzgajalištima dagnji i prije tri mjeseca krenula je isplata. Stvarno su izašli u susret i to će ipak ublažiti teškoće uzgajivačima”, dodaje Marija Radić.
Oko dva eura za dagnje, euro za kamenicu
Svi školjkari uglavnom prodaju svu svoju proizvodnju. Kamenice se prodaju na komad, a dagnje na kilogram. Cijena ‘na malo’ je oko dva eura za dagnje, a euro za kamenicu.
Uzgajivači iz Malostonskog zaljeva imaju sve uvjete za proizvodnju, a to je čisto more s izvorima slatke vode. Stoga su njihove kamenice i dagnje specijalitet i za gurmane i za sve ostale – a mnogi koji su ih kušali tvrde da su afrodizijak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu