Prema prijedlogu uredbi o cijenama zakupa turističkog zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne uprave i države, koje je u srijedu u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kampovi i hoteli ubuduće će plaćati tri do šest puta više za zakup turističkog zemljišta nego dosad, što će značiti umanjenje potencijala za daljnje povećanje plaća u turizmu te usporavanje investicija, upozoravaju u sektoru.

Nova naplata mogla bi ujedno i smanjiti atraktivne “okućnice” u koje ulažu hoteli, te ih prepustiti na brigu gradovima i općinama, što bi u nekim destinacijama moglo značiti pad kvalitete ponude.

Očekuje se tako žustra javna rasprava na ove uredbe, koja traje do 25. kolovoza, a tu će se uz cijene zakupa naći i neke nejasnoće oko naplate u prijelaznom periodu ili eventualne retroaktivne naplate.

U Hrvatskoj udruzi turizma ipak pozdravljaju donošenje ovih uredbi, što smatraju važnim korakom u daljnjim investicijama. Uz ministra graditeljstva Branka Bačića, ministrica turizma Nikolina Brnjac jučer je predstavila i nacrt Zakona o turizmu koji bi, kao i ove uredbe, trebao stupiti na snagu s početkom 2024. godine.

Kako je poznato, problematika turističkog zemljišta u obuhvatu kampova i hotela potječe iz doba pretvorbe i privatizacije, jer su u temeljni kapital trgovačkih društava procijenjeni čvrsti objekti, ali ne i zemljišta ispod i oko kampova i hotela.

Prva verzija Zakona o turističkom zemljištu propisala je tako da zemljište u kampovima postane državno, a ono oko hotela u vlasništvu jedinica lokalne uprave.

Kako je jučer pojasnio ministar Bačić, trenutno važeći Zakon uređuje imovinskopravne odnose na 75 kampova ukupne površine u vlasništvu RH od 14,5 milijuna četvornih metara, te na 150 hotela i turističkih naselja, ukupne površine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i RH od više nego 6 milijuna kvadrata.

U periodu do donošenja uredbi, kompanije su plaćale 2,8 kuna po kvadratu za zakup zemljišta oko hotela i naselja, te u kampovima 4,4 kune po kvadratu.

Tako je primjerice Kamp u Istri 4* ukupne površine 97.191 m² u 2018. platio koncesijsku naknadu za pola kampa (dok se ugovorom na temelju uredbe utvrde omjeri) u iznosu od 37.322 eura. Novi iznos zakupnine koji bi se obračunavao po prijedlogu uredbe (u odnosu na istu površinu kao i koncesija) bio bi 92.331 euro. Kamp na otoku na 270 tisuća kvadrata dosad je plaćao oko 87 tisuća eura, a sad će to iznositi 181 tisuću eura.

Ministrica Nikolina Brnjac i ministar prostornog uređenja Branko Bačić/NEVA ŽGANEC/PIXSELL

Niže cijene
Uredbom se predviđa niža cijena do 1. siječnja 2024. godine, dok bi nakon toga cijena u kampovima išla do 2 eura po kvadratu, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, dok bi cijena za hotele i turistička naselja išla od 1,50 eura do maksimalno 3,00 eura po kvadratu godišnje (u priobalju i Gradu Zagrebu), te od 0,20 eura do 1,00 euro u kontinentalnim odredištima, ovisno o odluci jedinice lokalne uprave. Pritom, najveći iznos zakupnine ograničen je na 4 posto ukupno ostvarenog prometa, što je vrlo visok prag.

U Hrvatskoj udruzi turizma upozoravaju da su cijene zakupa višestruko veće od dosadašnjih, što bi značilo umanjenje potencijala za daljnje povećanje plaća u turizmu te usporavanje investicija.

“HUT pozdravlja donošenje nacrta prijedloga uredbi koje predstavljaju značajan iskorak u konačnom rješavanju pitanja turističkog zemljišta. Ranije doneseni Zakon o neprocijenjenom turističkom zemljištu te donošenje spomenutih uredbi omogućit će trajno poznate uvjete korištenja zemljišta, što je osnovni preduvjet za investicije i značajan element stabilnosti poslovanja, stoji u jučerašnjem komentaru HUT-a, uz napomenu da će pomno proučiti tekstove nacrta prijedloga uredbi, te sa svojim prijedlozima sudjelovati u postupku e-savjetovanja.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić/D. Višnjić/PIXSELL

Kako neslužbeno doznajemo u sektoru, više od kampova ih brine cijena zakupa oko hotela, za koju smatraju da je nerealno postavljena, jer se radi praktički o okućnicama hotela, na kojima je zabranjena izgradnja i to se zemljište komercijalno ne može koristi.

Ako cijene ostanu tako visoke kao u prijedlogu uredbe, hoteli će se vjerojatno morati snaći tako tako da se u ugovor stavi tek jedna manja površina oko hotela, umjesto većeg okoliša koji sada uređuju hotelske kuće, a ostalo će se dati lokalnim zajednicama, koje će to onda uređivati ili ne.

Teško da bi to mogao biti cilj ako se želi osigurati uređenost okoliša u destinacijama, kažu naši sugovornici na terenu, s tim da treba pretpostaviti da će lokalne zajednice pokušati uzeti maksimalno. U sektoru drže da bi cijena zakupa zemljišta oko hotela trebala biti najmanje duplo niža nego u kampovima.

Dodatni trošak
I u obrazloženju uredbe stoji upozorenje da bi se to moglo dogoditi. “Kako dio zemljišta hotelima i turističkim naseljima nije neophodan za poslovanje, ako budu pritisnuti prevelikom zakupninom, moguća su situacije da prestanu koristiti cjelokupno zemljište oko hotela. U tom će slučaju
jedinicama lokalne samouprave ili Republici Hrvatskoj ostati komercijalno teško iskoristivo zemljište, koje će morati i održavati, što će proizvesti dodatne troškove, umjesto da zemljište bude predmet zakupa. Tako treba obratiti pažnju da zakupnina ne bude previsoka”, kaže predlagač uredbe.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac pojasnila je kako je cilj Zakona o turizmu stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka, i prilagoditi taj razvoj resursima koji su na raspolaganju u pojedinim destinacijama, bez narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

“Zakonom po prvi puta omogućavamo upravljanje razvojem turizma na temelju objektivnih i mjerljivih podataka. Znači, mislimo na sagledavanje cjelokupne slike određene destinacije, i koordinirano upravljanje razvojem na temelju mjerljivih podataka. Svoju uspješnost, napredak prema održivosti, svi će moći pratiti temeljem jasnih pokazatelja”, rekla je Brnjac.