Solinski proizvođač automobilskih komponenti Ad Plastik prvi od hrvatskih gospodarstvenika koji je ove godine javno najavio da vraća državi dane potpore za očuvanje radnih mjesta primiljene prošle godine, u vrijeme kada je zbog pandemije koronavirusa i lockdowna bio prisiljen obustaviti proizvodnju.

Predsjednik Uprave Marinko Došen u intervju za Jutarnji list najavio je da 12,3 milijuna kuna kojima je lani osigurana isplata plaća namjerava vratiti, uz pojašnjenje je prošla godina završila nešto boljim rezultatom nego se očekivalo.

Činjenica je, pak, i da za tjedan dana Ad Plastik održava skupštinu dioničara na kojoj će jedna od točaka biti isplata dividende, u čemu također treba tražiti razlog povrata covid-potpora.

Naime, jedan od uvjeta za korištenje mjere pomoći države pogođenom gospodarstvu je i obveza da tvrtka neće isplatiti dobit iz poslovanja.

Taj je uvjet već nakon par mjeseci od dolaska virusa u Hrvatsku spominjan kao razlog zbog kojeg su se mnoge tvrtke brzo predomislile i odlučile vratiti potporu državi. Iako je, kako se sada čini, glavni okidač za povratak potpore ipak bila činjenica da će se javno objaviti popis svih primatelja potpora.

Razlozi vraćanja

Prema podacima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), naime, do sada je covid-potpore vratilo – 20.850 poslodavaca, a ukupan iznos koji je sjeo na račun nakon povrata je gotovo 206 milijuna kuna. Ukupno je, inače, od početka primjene ove mjere poduzetnicima za pomoć u očuvanju radnih mjesta isplaćeno 9,395 milijardi kuna, od čega 432 milijuna za doprinose za drugi mirovinski stup.

Potpore su isplaćene za preko 111 tisuća poslodavaca i gotovo 684 tisuće njihovih zaposlenika. Najčešći razlozi povrata potpora, kako kažu u HZZ-u, bili su odustanak od potpore od strane poslodavca, te nepripadno isplaćena potpora za radnike na bolovanju na teret HZZO-a u mjesecu za koji je dobivena potpora, ne udovoljavanje kriterijima pada prihoda ili drugim kriterijima, neisplata plaće radnicima, krive isplate zbog višestrukih zahtjeva i slično.

“Slijedom navedenog, isplatu dobiti ne bismo naveli kao prevladavajući razlog za odluku o povratu potpore od strane poslodavca”, ističu u HZZ-u.

U instituciji zaduženoj za provođenje covid-potpora za očuvanje radnih mjesta kažu i kako primjećuju da su se “dobrovoljni povrati uglavnom događali u razdoblju od lipnja do kolovoza 2020., dok značajnije dobrovoljne povrate nisu zamijetili u zadnje vrijeme”.

Konkretnije podatke i imena gospodarstvenika koji su naknadno vratiti potpore HZZ, međutim, ne objavljuje, odnosno ne objavljuje ih izdvojeno, već samo korigira popis, jer je njihova obveza objava popisa onih kojima je potpora isplaćena, dok objava informacije o povratu ostaje na poslodavcima koji se na to odluče.

Prva Ikea

Među prvima koji je to učinio u Hrvatskoj, ali i na široj, međunarodnoj razini bio je švedski lanac namještaja Ikea.

Sa sličnim argumentima kao Ad Plastikov Došen čelni čovjek grupacije Ingka, u čijem je Ikea vlasništvu, Jesper Brodin obrazložio se vrlo brzo nakon izbijanja pandemije pokazalo da kriza za njihovo poslovanje neće biti tako dramatična kako se na prvi pogled moglo zaključiti, te se otvorilo pitanje je li moralno opravdano uzimati potpore koje su brojne države davale privatnom sektoru za isplate plaća.

U Hrvatskoj, prema ranije publiciranim podacima, potpore su vratili među ostalima Carlsberg Croatia, Inovine, B2 Kapital, eKupi, Holcim, tvrtka Pelagos Net Farma čiji je suvlasnik general Ante Gotovina, kao i brojni estradni umjetnici poput Severine Koić.