Ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika koje bi trebalo startati u prvom dijelu iduće godine dodatno otvara pitanje koje kvalifikacije i diplome domaćim radnicima donose najkraći boravak na burzi rada.

Ta statistika ponešto varira iz godine u godinu, no posljednjih nekoliko godina ona odražava trend rasta ponajprije turističkog sektora i odlazak radnika, osobito iz sektora zdravstva. Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledom podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su tijekom prošle godine ušli u evidenciju i našli zaposlenje u roku od šest mjeseci, uključujući i prvi dio ove godine, utvrdili su da i dalje poslodavce najbrže nalaze kuhari i konobari, te hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, za kojima je potražnja visoka, čak i ne samo u priobalnim dijelovima zemlje. U roku od šest mjeseci zaposli se više od polovice svih koji se prijave na burzu. Što se diploma tiče, najvrjednija je za brzinu zapošljavanja ona s učiteljskog studija. I to u svim većim županijama. S tom diplomom u pola godine s burze ode od 77 do 88 posto nezaposlenih.

Standardno je i da viši stupanj naobrazbe znači i brži odlazak s burze, a kako su posljednjih godina pozitivniji trendovi na tržištu, tako je i povećan udjel onih koji u šest mjeseci posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe, izuzev za osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Žene se pri tom zapošljavaju u svim kategorijama brže od muškaraca, uz izuzetak srednjoškolskog obrazovanja.

U Zagrebu i njegovom prstenu u kratkom roku su s burze otišli slastičari i automehaničari, kuhari i vozači motornih vozila, te konobari. Slabija potražnja za frizerima, cvjećarima, instalaterima i automehaničarima, što analitičari vide kao znak da još uvijek na zagrebačkom području nema oporavka osobnih usluga. Za razliku od Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo je taj dio statistike iznenadio HZZ, jer bi bilo za očekivati da je s rastom u turizmu zaživio i sektor usluga. Sličan je trend s uslužnim zanimanjima i u Primorsko-goranskoj županiji, a do posla, osim kuhara, tamo brzo dolaze i vozači, dok su među fakultetski obrazovanima s burze poslodavce najbrže našli nezaposleni sa završenim učiteljskim, te studijem strojarstva.

I u Osječko-baranjskoj županiji učiteljski studij najisplativiji je za brz dolazak do posla, uz studije matematike i informatike i opće medicine. Kad su strukovne škole posrijedi, u postocima šumarski, te tehničari za elektroniku i prehrambeni, te strojarski i medicinski tehničari relativno brzo se zapošljavaju, a i u ovoj županiji izuzetna je potražnja za kadrovima u turizmu, od kuhara i konobara do komercijalista i hotelsko-turističkih tehničara.

U pravilu, potražnja je najslabija za kadrovima iz društvenih i humanističke profesije, u kojima je ponuda ujedno i velika. U Zagrebu se, primjerice, u prošloj godini na burzu prijavilo 200 diplomiranih novinara, a tek trećina je našla posao u roku do pola godine. Među profesijama koje sporije dolaze u radni odnos su i kineziolozi, politolozi, komunikolozi, pa i ekonomisti, s time da analitičari HZZ-a ukazuju i na vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabrano sveučilište na kojemu je stečena diploma.

Ovi podaci, prema savjetniku za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u, te nekadašnjem ministru rada Davorku Vidoviću, pokazuju da se tržište dinamiziralo. Ruše i mit da poslodavci ne žele zapošljavati domaće radnike.

“Uzimajući u obzir i sezonalnost, iz ovih pokazatelja jasno je da se jako dobro zapošljavaju radnici koji žele raditi, posebice u strukovnim kvalifikacijama”, dodaje Vidović. Po njegovim procjenama fleksibilizacija zapošljavanja stranih radnika koja će se početi primjenjivati vjerojatno potkraj prvog dijela iduće godine ne bi trebala bitno utjecati na domaće tržište rada. Dok se ne uvede novi režim poslodavcima će biti na raspolaganju mogućnost zapošljavanja stranaca iz privremene kvote koju će Vlada uskoro utvrditi, no, brzina zapošljavanja koju pokazuju podaci HZZ-a po njegovim riječima potvrđuje i da poslodavci cijene domaće kadrove, a i iskustva mnogih poduzetnika iz proteklih godina govore kako zapošljavanje domaćih radnika donosi puno benefita, kako zbog poznavanja jezika i bržeg uvođenja u posao, tako i manjih troškova smještaja, prehrane i slično.

Statistika bržeg zapošljavanja pokazuje i potrebe poslodavaca i smjer za prilagođavanje obrazovnog sustava, iako Vidović kaže kako je samo obrazovanje danas neusporedivo s nekadašnjim, budući da se zbog intenzivnijih promjena i trendova u gospodarstvu teže mogu predvidjeti potrebe koje će za radnicima postojati za dvadesetak godina. Potrebe za nekim od zanimanja za koje se obrazujemo danas vjerojatno tada više neće postojati, ali će se s novim tehnologijama i novim, prije svega kreativnim industrijama, pojavljivati nove specijalnosti, kaže Vidović, zaključivši da se zbog dinamičnih promjena na tržištu i svi mi trajno moramo usavršavati i učiti, kako bismo mogli brže dolaziti ili zadržavati radnu aktivnost.