Mandatar Vlade Tihomir Orešković otputio se na susret sa skupinom međunarodnih investitora koji drže 80-ak posto javnog duga Hrvatske. Namjera mu je, kaže, da im predstavi neke programe i planove buduće Vlade za ubrzanje rasta i smanjenje javnog duga. U međuvremenu se nada da rejting agencija Standard & Poor's u izvješću predviđenom za danas neće revidirati postojeći rejting Hrvatske.

Daju li novoj vladajućoj garnituri malo vremena (a neslužbeno postoje takvi signali), Orešković vjeruje da bi se na ljeto moglo dogoditi i poboljšanje rejtinga. No, dosta se toga još ima odvrtjeti u razdoblju privremenog financiranja. Među ostalim, financijske obveze stižu neovisno o tome je li ustrojena nova Vlada i usvojen novi proračun te prateći račun financiranja. Iako je donekle olakotna okolnost što je ova godina u cjelini po dospijećima dugova države manje zahtjevna u odnosu na prošlu (a naročito u odnosu na iduću godinu), već u prva tri mjeseca treba osigurati uredno rješavanje obveza po javnom dugu u iznosu od čak 12,2 milijarde kuna. Pritom se najmanji dio, oko 2,6 milijardi kuna, odnosi na dospijeća glavnice državnoga duga, dok će plaćanje kamata odnijeti oko 3,3 milijarde, a preostalih 6,3 milijarde iznos je dospijevajućih trezorskih zapisa.

Do kraja siječnja za te tri stavke treba osigurati tri milijarde kuna, u veljači nešto manje od dvije milijarde, a u ožujku više od 7,2 milijarde kuna. "Do donošenja proračuna za 2016. financiranje proračunskih potreba ponajprije će se morati osloniti na trezorske zapise i kredite tuzemnih poslovnih banaka", napominje se u izvješću Vlade na odlasku vezanom uz Državnu riznicu. Naravno, obveze po dospijećima dugova i pratećih kamata nisu i ukupne potrebe financiranja. Prvo je tromjesečje u pravilu razdoblje u godini s najvećim raskorakom tekućih prihoda i rashoda proračuna; tijekom prva tri mjeseca obično se akumulira više od četvrtine cjelogodišnjeg deficita. U svakom slučaju, proračunski manjak koji u prvom kvartalu treba pokriti mjeri se milijardama.

Zasad se ne zna točno koliko je zaliha od lanjskog zaduživanja ostalo na računu središnje države kod Hrvatske narodne banke (potkraj listopada na deviznom računu imala je 4,7 mlrd. kuna), koje će poslužiti za rješavanje obveza po zaduženjima u prvom tromjesečju. Kako god bilo, lako je pretpostaviti da će barem tijekom siječnja i veljače veoma živahno biti na aukcijama trezorskih zapisa, dok će se pregovori o novim kreditnim aranžmanima, a potom i izdanjima obveznica, ostaviti za razdoblje nakon donošenja proračuna i plana financiranja. Sadašnje vodstvo Ministarstva financija i u primopredajnom dokumentu Vlade ističe potrebu da se što prije krene s pripremama izdanja međunarodnih obveznica.

To, kažu, zahtijeva 6-8 tjedana pripreme, pa bi ubrzo po preuzmanju vlasti trebalo provesti i natječaj za odabir aranžera kako bi realizacija plasmana obveznica bila spremna čim se donese proračun za 2016. Među prioritetnim poslovima navodi se i restrukturiranje obveza po jamstvima za HAC, ARZ i Hrvatske ceste koje, kažu, ukupno iznose oko 5,6 milijardi eura, a većina tih obveza dospijeva na naplatu od 2016. do 2019.  Pritom se u izvješću ne precizira da li i koliko na naplatu stiže u prvom kvartalu. Ali u financijskim krugovima tvrdi se da spomenute tvrtke s bankama imaju ugovorene linije do travnja. Utoliko u idućih mjesec-dva s te strane ne bi trebalo biti većih problema, a nakon toga dug tih kompanija nesumnjivo će biti dio strateškog plana upravljanja javnim dugom.

Zanimljivo je da su u Katančićevoj, među ostalim, među žurnim poslovima apostrofirali i izradu Strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje 2016-2018., iako je takav dokument Kukuriku koalicija za protekle tri godine posve propustila napraviti.Mandatar Orešković najavio je da se kao jedna od mjera koje bi trebale smanjiti pritisak na zaduživanje i rast javnog duga predviđa i pokretanje neaktivne državne imovine koja danas nije u funkciji, odnosno ne donosi prihode i mahom je "mrtvi kapital". Općenito, izgledno je da će se u narednom razdoblju nastojati osigurati više nedužničkog financiranja (poput prihoda od privatizacije) nego dosad.

Pokušaj monetizacije duga Hrvatskih autocesta, kao i skromni privatizacijski prihodi proteklih godina samo potvrđuju da to ne ide lako. Ali s javnim dugom na razini 90 posto BDP-a i politička bi volja za nedužničkim financiranjem morala jačati. Nakon što su ukupne (bruto) potrebe financiranja središnje države lani iznosile oko 66 milijardi kuna odnosno 20-ak posto BDP-a, za ovu godinu Kukuriku koalicija je u trogodišnjim projekcima za 2016. predvidjela potrebe na razini 59 milijardi, od čega se na potrebe financiranja otplata postojećih dugova odnosi 46,5 milijardi kuna (sa trezorcima).  Deficit je Vlada Zorana Milanovića planirala na 12,2 milijarde kuna, a treba vidjeti koliki će on biti u planovima Oreškovićeve vlade.

Obveze po javnom dugu u prvom kvartalu 2016.

• 2,62 mlrd. kuna otplate glavnice
• 3,30 mlrd. kuna kamata
• 6,26 trezorski zapisi