Slično kao i prošle godine uoči početka glavne turističke sezone, središnja je banka i ovaj tjedan intervenirala na deviznom tržištu i od banaka otkupila 188 milijuna eura. Devizna je intervencija uslijedila nakon što je tečaj eura prema kuni na deviznom tržištu pao na 7,38, što je najniža vrijednost u posljednjih šest godina.

Nakon te intervencije današnji je srednji tečaj eura prema kuni ostao na 7,40, a analitičari vjeruju da će se tijekom ljetnih mjeseci i zadržati na toj razini.

Loše za izvoznike i turizam

“HNB uobičajeno intervenira pred početak turističke sezone, kad je priljev strane valute izraženiji, no osim sezone i druge okolnosti idu u prilog jačanja kune. Zbog dinamičnijega gospodarskog rasta i manje fiskalne izloženosti međunarodna financijska tržišta smanjuju percepciju rizičnosti za Hrvatsku. Tržišta još uvijek ne uključuju političku nestabilnost u moguće rizike”, komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. U prilog jačanja domaće valute ide i višak na tekućem računu platne bilance, odnosno pozitivne transakcije u odnosu s inozemstvom.

U posljednjih pet deviznih intervencija HNB je od banaka otkupio nešto više od milijardu eura, što je i podiglo vrijednost deviznih pričuva na oko 14 milijardi eura. Domaći analitičari vjeruju da će se u nastavku godine tečaj eura prema kuni kretati u rasponu 7,40 do 7,50 kuna za jedan euro, što bi taj tečaj činilo relativno stabilnim. Posljednji je put tečaj eura dostigao 7,70 kuna u veljači 2015., no nakon toga putanja ide prema dolje, što pogoduje dužnicima s valutnom klauzulom, no smanjuje zaradu izvoznika i turističke branše čije su cijene izražene u eurima. Sudeći po najavi guvernera Borisa Vujčića da bi krajem ove ili početkom iduće godine Hrvatska i službeno mogla pokrenuti početak pregovora o ulasku u europski tečajni mehanizam i preuzimanje eura, HNB će sve učiniti da osujeti veće oscilacije u tečaju.

Uvijek bolna tema

Ako u Hrvatskoj ne bude većih političkih potresa i neočekivanih bankrota tvrtki koji bi usporili ekonomska kretanja, Hrvatska bi idućih pet godina mogla zadovoljiti sve preduvjete za uvođenje eura. Guverner je obećao da će do početka ljeta objaviti studiju koja će pokazati sve moguće efekte uvođenja eura, nakon čega bi se mogla pokrenuti javna rasprava i donijeti politička odluka. Zemljama koje su izvan eurozone, interes za euro mogao bi porasti nakon što se zaokruži bankarska unija, uvede zajednički sustav jamstva za depozite, a samim time i za bankovni sustav. Države koje su zadržale svoje nacionalne valute činile su to zbog većeg manevarskog prostora kod tečajne politike, no Hrvatskoj je to zbog euriziranosti, odnosno valitnih klauzula i štednje u stranoj valuti, uvijek bila bolna tema.

Hrvatska središnja banka je u svim dosadašnjim analizama tvrdila da bi slabljenje domaće valute imalo više negativnih nego pozitivnih učinaka, pa se konkurentnost domaćega gospodarstva uglavnom popravljala kroz pritisak na cijenu rada i povećanje produktivnosti. Tek u posljednje vrijeme krenulo se i sa smanjenjem porezne presije, no sve su to sitni koraci koji zasad nisu doveli do željenog povećanja zaposlenosti.