Fortenova grupa krajem rujna je napokon potvrdila da je riješila pitanje dospijeća obvezničkog duga od 1,15 milijardi eura kojim je 2019. bio refinanciran Ugovor o najstarijem kreditu (SPFA) s početka postupka izvanredne uprave u bivšem Agrokoru. To, međutim, ni približno ne znači da je sad pred kompanijom mirna plovidba.

Na tom tragu je i izvješće o reviziji financijskih izvještaja za 2022. koje su podosta nakon uobičajenih rokova potpisali PwC i Mazars. U njemu se konstatira “značajna neizvjesnost u vezi s neograničenim poslovanjem”.

U slučaju Fortenove takva predostrožnost revizora nije baš i neočekivana. Objasnili su je time da društvo “možda neće moći dobiti dugoročno refinanciranje nakon studenog 2024.” zbog nerazriješene strukture dioničara u kojoj 49,9 posto drže sankcionirane ruske banke.

Na tom razrješavanju radi se praktično otkako su krenule sankcije Rusiji. A nakon više pokušaja koji su iz raznih razloga i u raznim fazama zapeli i propali, ljetošnje formiranje odbora nekoliko najvećih nesankcioniranih dioničara predvođenih tvrtkom Open Pass Pavla Vujnovca s oko 28 posto udjela uskoro bi moglo rezultirati vlasničkim raspletom. Drugim riječima, kupnjom udjela u nizozemskoj tvrtki Fortenova Group MidCo koja je vlasnica Fortenova grupe.

“Očekuje se da će do kraja listopada biti dostupno više detalja”, poručeno je s tim u vezi dioničarima prije desetak dana, kad je konačno realizirano refinanciranje te predstavljeni revidirani konsolidirani rezultati za 2022. i ključni pokazatelji za prvo polugodište.

Usto im je rečeno da je Fortenova već pokrenula i razgovore o refinanciranju 2024. godine. To podrazumijeva prethodno rješavanje vlasničke strukture, ali s obzirom na rokove, iznos i uvjete novih obveznica, te aktivnosti sagledavaju se u paketu.

Novo “uspješno refinanciranje” takvim se, naime, može nazvati mahom zbog toga što je tako kupljeno nešto vremena za osiguranje pretpostavki za održivo dugoročno financiranje uz “normalne” tržišne uvjete, kakvo sa značajnim suvlasnicima u režimu sankcija očito nije moguće.

Agro portfelj Fortenove čine Belje, Vupik i PIK Vinkovci, a kao potencijalni kupac najčešće se spominje Podravka/D. Javorović/PIXSELL

Obveze po velikom dugu novim su obveznicama odgođene za kraj studenoga 2024., a njihovim izdanjem koje je u cijelosti realizirano s američkim fondom HPS u strukturi kreditora više nema onih pod međunarodnim sankcijama (VTB). Sve drugo, a prije svega uvjeti tog aranžmana, djeluje pomalo tjeskobno. Nove obveznice izdane su na 1,2 milijarde eura tj. nešto višeg iznosa nego one dospjele.

Od preklanjskog utrška od prodaje divizije zamrznute hrane (615 milijuna eura) u smanjenje duga po obveznici iz 2019. usmjereno je 116 milijuna eura, a većim je dijelom on poslužio za otplatu osiguranog zaduženja Mercatora (385 milijuna eura).

Iznos novih obveznica uključuje i jednokratni trošak definiran kroz diskont pri izdanju od 6,75 posto glavnice (blizu 80-ak milijuna). Time je i ukupna cijena refinanciranja daleko veća od oko 11 posto koliko trenutno implicira kamatna formula Euribor plus 6,80 posto marže.

Dobit smanjena
Uz takvu cijenu ne može se govoriti o održivosti duga na iole dulji rok. Prošle godine je, doduše, omjer neto duga i prilagođene dobiti iz operativnog poslovanja smanjen na 3,44. Grupa je ostvarila 5,4 milijarde eura prihoda, a u odnosu na 2021. kao godinu integracije Mercatora, operativna dobit porasla je za više od petine, na 310 milijuna eura. To je napokon rezultiralo i s neto dobiti, premda nevelikom: 3,6 milijuna eura.

Neto dug i na kraju 2022. i sredinom ove godine bio je nešto ispod 1,1 milijardu eura. No, iako su i u prvom polugodištu konsolidirani prihodi rasli – za 9 posto, na 2,7 milijardi eura – operativna je dobit od 101 milijun eura smanjena pod utjecajem rasta troškova te ograničenja dijela cijena u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je rezultiralo i negativnim predznakom neto rezultata od oko 40 milijuna eura. S obzirom na pad operativne dobiti, prva polovica godine ukazuje na ponovno povećanje omjera duga. No, cijena duga kod Fortenove ionako daleko više odražava percepciju rizičnosti zbog strukture vlasničkog kapitala.

Da se bliži završna faza vlasničkog preslagivanja sugeriraju i kaznene prijave među suprotstavljenim akterima. S jedne strane, Saif Alketbi, koji preko tvrtke SBK ART posredno drži 41,8 posto Sberbankova udjela (na koji nema glasačka prava), kaznenim prijavama protiv vodstva Fortenove i Vujnovca nastoji blokirati prodaju. Istodobno, Uprava Fortenove njega je prijavila zbog kršenja sankcija prema Rusiji.

Logičke križaljke
Vezano uz plan preuzimanja neki tehnički detalji već su ranije osigurani. Upravo time tumače se povlačenja Vujnovca i njegovih ljudi iz tijela koja će odlučivati o prodaji Fortenova MidCo-a. Što se tiče financiranja, zanimljivije logičke križaljke nudi, primjerice, prijedlog izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Predviđena obveza da OMF-ovi ubuduće pet posto imovine usmjere u državni alterantivni investicijski fond znači skretanje približno milijardu eura. Ima li taj Vladin plan dodirnih točaka s Fortenovom, pokazat će vrijeme.

Osim što je samo preuzimanje Fortenove financijski velika operacija, poveznice s budućim fondom moguće su i u razdoblju nakon toga. Uz ostalo, i u kontekstu prodaje agro biznisa (Belje, Vupik i PIK Vinkovci) uz što se kao potencijalni kupac najčešće spominje Podravka.

Uvjetima refinanciranja obveznice, doduše, određeno je da se do kraja ove godine tek pokrene taj proces, s tim da prodaja može i ne mora biti ishod. No, kako će veoma brzo opet trebati rješavati dospijeće velikog obvezničkog duga, izglednim se čini da će se ići na kombinaciju dužničkog financiranja i prodaje dijela portfelja, a agro biznis očito je prvi izbor za to.