Nakon prvog kruga upisa trezorskih zapisa koji je bio namijenjen građanima, danas će priliku za upis dobiti i veliki, institucionalni ulagatelji.

Ako je suditi prema odazivu tzv. malih ulagatelja, izdanje bi ponovno moglo premašiti ciljani iznos od 900 milijuna eura iako je interes za upisom ovaj put pokazao nešto manji broj građana nego u prve dvije prilike da dio svoje štednje raspoložive za ulaganja skrenu prema kratkoročnom državnom dugu i tako ostvare bolji prinos od onoga na bankovne depozite.

Krug onih koji su “otvoreni” za aktivnije raspolaganje svojim novcem tijekom izdanja prve narodne obveznice, a potom i dva trezorska zapisa, proširio se za oko 38 tisuća građana koji su upravo prilikom tih izdanja po prvi put otvorili račun ulagatelja kod Središnjeg klirinško-depozitarnog društva, a daljnje širenje te baze investitora očito će ići nešto sporije.

Prema preliminarnim rezultatima (službeni do zaključenja Poslovnog dnevnika nisu objavljeni), do isteka roka za upis (jučer u 11 sati) interes za ulaganje u nove trezorce pokazalo je oko 32 tisuće fizičkih osoba, dok je u prethodna dva izdanja, u studenome 2023. i u veljači ove godine, u njih uložilo približno 37 tisuća građana, i to 970 odnosno 957 milijuna eura. Ovaj put upisani iznos je, neslužbeno, bio blizu 900 milijuna. Za koliku je vrijednost novih TZ-a na kraju i provedena pravovremena uplata, točni iznosi znat će se danas.

Primjerice, do nedjelje u ponoć bilo je uplaćeno 645 milijuna eura, ali dio tzv. malih ulagatelja koji su vičniji ulaganjima na tržištu kapitala uplate obavlja pri kraju isteka roka, nerijetko elektronskim putem. Uz ostalo, valja reći da je tek u petak na račune građana sjelo i 220 milijuna eura po osnovi dospijeća tromjesečnih zapisa s kraja veljače. Isto tako, ponuda novog izdanja za građane poklopila se s državnim blagdanom zbog čega je za fizički upis bio jedan radni dan manje.

Solidan odaziv
U svakom slučaju, više od 30 tisuća građana koji su (prvi put ili još jednom) odlučili iskoristiti priliku da na svoj novac ostvare 3,75 odnosno 3,65 posto godišnje kamate solidan je odaziv. U tom smislu bit će zanimljivije vidjeti kako će građani koji imaju novca raspoloživog za ulaganje na malo dulji rok, a alternativa im je da ga drže u banci, reagirati na novu ponudu državnih obveznica koje bi, prema najavama, trebale testirati njihovu spremnost da svoju štednju preusmjere na državni papir ročnosti od tri godine.

Prva tzv. narodna obveznica, iz lanjskog ožujka, izdana je na rok od dvije godine, a na tu ponudu bilo se odazvalo gotovo 45 tisuća građana, s ukupno uloženih 1,33 milijarde eura. No, u to vrijeme banke su u svojim standardnim ponudama na bankovna oročenja mahom nudile nulte kamate pa je i razlika prinosa bila značajnija nego danas.

U međuvremenu su, naime, i “standardne” ponude kamata na oročenja (a ne samo one za milijunske depozite) ipak povećane, mada su one i dalje osjetno niže od prinosa na državne obveznice, po kojima dohoci, usto, nisu oporezivi (za razliku od kamata na štednju koja se oporezuje po 12 posto).

Kad je riječ o sklonostima građana u pogledu rokova na koje vezuju svoju štednju, u strukturi depozita građana relativno mali dio danas je ugovoren na rok dulji od dvije godine. Primjerice, od 34,9 milijardi eura ukupnih depozita sektora stanovništva na kraju ožujka ove godine oko 10,7 milijardi eura su oni oročeni, s tim da je približno petina, odnosno 2,4 milijarde eura ugovorena na rok veći od dvije godine.

Obveznicama se, doduše, može trgovati i prije njihova dospijeća, ali burzovne cijene podložne su tržišnim oscilacijama i stanju na financijskim tržištima.

Na potezu ECB
S tim u vezi, fiksni prinos koji nose državne obveznice u kalkulacijama se promatra i kroz očekivanja kretanja kamatnih stopa. U tom smislu dio tih računica su i budući potezi Europske središnje banke u sferi referentnih kamatnih stopa. U tom pogledu situacija je trenutno, u prvom redu zbog geopolitičkih neizvjesnosti, manje izvjesna nego što se to činilo prije nekoliko mjeseci.

Tržišni analitičari većinom, doduše, računaju da će ECB na ovotjednom sastanku Upravnog vijeća spustiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, odnosno da posljednji podaci o inflaciji (nakon pet mjeseci uzastopnog usporavanja u svibnju je ubrzala s 2,4 na 2,6 posto) neće odgoditi takvu odluku.

Međutim, što će biti u ostatku godine, druga je priča, daleko manje izvjesna. Tako danas prevladavajuća očekivanja idu u smjeru da na sjednici potkraj srpnja nije realno očekivati sljedeći korak smanjenja, a upitnim se smatra i da će se to dogoditi u rujnu.

Kakvi god ispali rezultati sljedećeg testiranja raspoloženja hrvatskih građana za ulaganje u državni dug nešto dulje ročnosti, najave da bi ciljani iznos iduće operacije financiranja kroz izdanje obveznica u dvije tranše (vjerojatno na tri i 10 godina) trebao biti između dvije i 2,5 milijarde eura ne nose neizvjesnost. Jer, domaći institucionalni investitori dugoročnog horizonta ulaganja su nakon isplate zadnjeg obvezničkog duga iz zaliha akumuliranih depozita “gladni” dugoročnih izdanja.

Na tom tragu su, uz ostalo, i potrebe financiranja države koje su sada u odnosu na projekcije prilikom izrade proračuna veće. Deficit opće države, prema revidiranim projekcijama, ove bi godine trebao iznositi 2,6 umjesto 1,9 posto BDP-a, a to znači i veće potrebe za zaduživanjem.