Nakon što su lani financirali zamjenu tvari koje oštećuju ozon i fluoriranih stakleničkih plinova u rashladnim uređajima u 28 javnih ustanova, uglavnom bolnica, u Fondu kažu kako nastavljaju sa sufinanciranjem tog programa.

Tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi primjenjuju se u području rashladne i klimatizacijske tehnike, no, kako objašnjavaju u Fondu, njihovo nekontrolirano ispuštanje u atmosferu oštećuje ozonski sloj koji štiti Zemlju od ultraljubičastog zračenja.

Ispušteni u atmosferu pridonose globalnom zatopljenju i nekoliko tisuća puta više od ugljikova dioksida.

Kako bi olakšao tranziciju i potaknuo daljnje korištenje klimatski prihvatljivih tehnologija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio javni poziv, vrijedan ukupno pet milijuna eura.

Sredstva će se odobravati za zamjenu klorofluorougljika (CFC), klorofluorougljikovodika (HCHC) te fluoriranih ugljikovodika (HFC) koji se nalaze u više od 14 godina starim rashladnim i klimatizacijskim sustavima te dizalicama topline s punjenjem radne tvari više od 10 tona CO2 ekvivalenta.

Sufinancirat će se i zamjena nepokretnih rashladnih sustava u hladnjačama koji sadrže fluorirane stakleničke plinove.

Javni poziv Fonda namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, njihovim javnim ustanovama, tijelima državne uprave, javnim i privatnim trgovačkim društvima te obrtnicima.

Proračunskim korisnicima Fond će u cijelosti financirati zamjenu radnih tvari u rashladnim i klimatizacijskim uređajima te dizalicama topline, a maksimalan iznos odobren po projektu iznosit će do 110.000 eura.

Javna i privatna trgovačka društva te obrtnici moći će dobiti do 40 posto sufinanciranja, odnosno do 15.000 eura za nabavu uređaja od 2,5 do 10 kW rashladnog učinka, dok će za uređaje većeg rashladnog učinka Fond odobravati do 40.000 eura opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja po jednom rashladnom sustavu.

Tranzicija prema tehnologijama s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja

Hrvatska se kao potpisnica Montrealskog protokola obvezala u skladu s definiranim rokovima na postupno ukidanje proizvodnje i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranih stakleničkih plinova.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kažu kako je sufinanciranje takvih projekata dio aktivnosti kojima se potiče tranzicija prema tehnologijama koje ovise o dopuštenim radnim tvarima s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja i niskim utjecajem na klimatske promjene, a koje su ujedno i energetski učinkovitije.

Prema prošlogodišnjem javnom pozivu na kojem je bilo odobreno 28 projekata, ukupno je smanjen utjecaj na globalno zagrijavanje od 5665 tona CO2 ekvivalenta, a što se može usporediti s uklanjanjem godišnjih emisija koje nastaju potrošnjom fosilne energije u oko 2300 kućanstava, kažu u Fondu.