U jeku energetske krize, Europa se još snažnije okreće obnovljivim izvorima energije, a solarna energija predstavlja velik i do sada neiskorišteni potencijal.

Sudionici panela Solarna energija – Primjena u graditeljstvu u zagrebačkoj Areni, u okviru sajma Arhibau, govorili su o aktualnim propisima, izvorima financiranja, uz poseban fokus na problematiku ugradnje u višestambenim zgradama.

“Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije provela je 2020. istraživanje koje je pokazalo da će globalni kapacitet solarne energije rasti 9% godišnje do 2050. te da će do tada pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom”, rekla je Katarina Sikavica iz Sektora za graditeljstvo HGK, istaknuvši da je cijena instalacije od početka značajno pala, a povećala se efikasnost pa da se u EU očekuje više od pola milijuna izravnih i neizravnih poslova u ovom sektoru do 2024. godine.

Još stroži kriteriji
Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir govorio je o solarnim panelima u kontekstu propisa o gradnji i prostornom uređenju.

“Kao Zgrada gotovo nulte energije (nZEB) definira se ona kod koje se minimalno 30% godišnje isporučene energije proizvodi iz OIE. Nova direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada imat će još strože zahtjeve” rekao je Uhlir.

“Bit će natječaja za izravno financiranje obnovljivih izvora energije, poput Fonda za postavljanje solara. No, još će više sredstava biti kroz projektne aktivnosti. Primjerice, kad netko gradi proizvodnu halu i jedna od aktivnosti je postavljanje solara”, rekao je Domagoj Topić, voditelj Odjela za pripremu i provedbu EU projekata u Centru za inovacije i EU projekte HGK, pozvavši prisutne da izvore financiranja prate na platformi HGK Digitalna komora, u sklopu usluge e-Financiranje.

O problematici ugradnje solarnih panela u višestambenim zgradama iz perspektive upravitelja zgrada govorio je Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel i član Udruženja investiranja i poslovanja nekretninama HGK.

Kako podijeliti višak
“Treba dosta toga riješiti. S obzirom na novu regulativu, zgrada može biti u kategoriji aktivnog kupca” kaže Pomper. No, ono što ostaje otvoreno za utvrditi i dogovoriti između i samih stanara je gdje priključiti solarnu elektranu, na pojedinog krajnjeg kupca ili posebno obračunsko mjesto, koje pak treba glasiti na nekoga tko ima OIB, ili na brojilo stubišne rasvjete.

“Preostaje vidjeti i kako proizvedeni višak podijeliti na stanare,” kaže Pomper. Sajam kulture građenja i održivog razvoja Arhibau zavšava 8. listopada, a glavna su tema izazovi oporavka i otpornosti.