Samo osam mjeseci bilo je dovoljno timu iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede za svladavanje zahtjevne zadaće: izradu i usvajanje Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020. Iz Bruxellesa je već stigla vijest o odobrenju programa, a ovih dana očekuju i službeni dokument, kažu pomoćnik ministra za ribarstvo Ante Mišura i Irena Jahutka, načelnica Sektora za strukturne i tržišne mjere u ribarstvu. 

Raspoloživ golem novac
Temeljem operativnog programa do 2020. raspoloživo je 252,6 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te još 97 milijuna iz državnog proračuna RH. To je gomila novca koju hrvatsko ribarstvo nikada dosad nije vidjelo."Omotnica je vrlo izdašna i ne smijemo si dopustiti povratak novca natrag u blagajnu Europske unije. Trebat će puno znanja, no još više dobre međuresorne suradnje da se ponuđene potpore iskoriste u što većem iznosu", ističu i pravodobno upozoravaju Mišura i Jahutka.

Uprava za ribarstvo obavila je svoju zadaću, izradila program za koji je EU dala vrlo izdašne potpore, no dalje su joj ruke vezane ne bude li jake suradnje lokalne samouprave i više ministarstava, s obzirom na isprepletenost zakonske regulative. Na listi je 36 mjera koje mogu biti financirane, poput održivog razvoja ribolova, akvakulture, razvoja ribarskih područja te mjere vezane uz stavljanje proizvoda na tržište i preradu. U Upravi za ribarstvo ciljaju ponuđene potpore iskoristiti u cijelosti, no bit će zadovoljni ako se ljestvica zaustavi i na 70-80 posto.

Za ribarsku infrastrukturu predviđeno je 50 milijuna eura. Prsti jedne ruke danas su prekobrojni za spomenuti opremljene ribarske luke na hrvatskom dijelu Jadrana. No, u Saboru koji je upravo raspušten novopredloženi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama zapeo je tek na prvom čitanju i teško je ocijeniti kad će biti usvojen. Bez njega i lokalnih prostornih planova, a mnogi nisu ni započeti, nema ni ribarskih luka ni prateće infrastrukture unatoč raspoloživoj golemoj potpori iz EU.

Balans flote i zaliha
Zadarska Gaženica, Lamjana na Ugljanu, Pula, Brižine nedaleko od Splita te Sustjepan i Vela Luka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neke su od lokacija za nove ribarske luke. Bilo bi dobro, upozoravaju Mišura i Jahutka, da i zakon i dokumentacija za projekte budu gotovi dogodine u proljeće. "Osnažili smo proteklih godina flotu, ali nismo izgradili odgovarajuću infrastrukturu na obali za prihvat i plovila i ribe", podsjeća Mišura. Ribarska luka ne smije, smatra on, nikome donositi profit. Održavanje je skupo, zadruge se teško mogu nositi s tim obvezama. Stoga je, smatra, najbolje rješenje da vlasnici budu općine, gradovi ili županije.

Za trajnu obustavu ribolova namijenjeno je 26 milijuna eura, programom je do 2020. predviđeno rezanje 40-ak brodova, no ta brojka nije fiksna. "Cilj je postići balans između flote i zaliha u podmorju.  Brodovi poslani u rezalište više ne mogu biti nadoknađeni. Zbog toga u prvom planu neće biti želje ribara za izdašnom odštetom, nego kako održati rentabilan ribolov", kaže Mišura i dodaje da će se svake godine raditi detaljne analize. Ostanu li po nekim mjerama EU sredstva neutrošena, moguće ih je dopunom operativnog programa usmjeriti u druge svrhe, što je još jedna dobra vijest kako za ribare tako i za lokalne zajednice u priobalju, ali i na kopnu jer program uključuje i slatkovodno ribarstvo. 

Novac za FLAG

U Kalima žele ribarski muzej

U omotnici za ribarstvo postoji i stavka namijenjena lokalnoj zajednici. Za tu je svrhu do 2020. rezervirano više od 20 milijuna eura, a potpore su raspoložive za projekte iza kojih stoje FLAG-ovi, lokalne akcijske grupe u ribarstvu. Uvjet je da u svakom FLAG-u dvije trećine članova budu ribari, a ostatak iz lokalne samouprave i civilnog društva. Novac se može dobiti za projekte koji prema ocjeni pojedine lokalne zajednice mogu doprinijeti njezinu razvoju. Iako se natječaji tek očekuju, u Kalima na otoku Ugljanu, najribarskijem mjestu na Jadranu, već su odlučili da će otvoriti ribarski muzej.