Hrvatskim cestama do 2035. godine uopće ne bi trebali voziti automobili na dizelski pogon. Europska komisija je zabranila njihovu proizvodnju i prodaju nakon te godine. Ipak, sada se dogodio preokret prema kojem bismo dizelaše na europskim cestama mogli voziti još desetljećima.

Globalno zatopljenje, skupo gorivo, rast troška proizvodnje zbog inflacije… Ni sve te pošasti zajedno nisu dovoljno jake da dizelski motor pošalju u ropotarnicu prošlosti, piše Dnevnik.hr.

Što nas čeka

Zabranjuju se dizelaši i benzinci, a evo zašto će Hrvati u budućnosti još teže do novog automobila

Proizvodnja i prodaja novih automobila s benzinskim i dizelskim motorima u Europi neće biti dozvoljena nakon 2035. godine, ali nova Euro 7 regulativa sugerira kako će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050., a vjerojatno i duže.

“Ona vozila koja se 2035. zateknu na cestama će i dalje ostati, još neko vrijeme, u uporabi. Ako uzmete da je životni vijek današnjih vozila – danas se razlikuje prvi, drugi i treći ciklus, a u Hrvatskoj je najčešće onaj drugi jer sad uvozimo više vozila koja su rabljena nego novih, sad smo već na 14 godina. Dakle, to će potrajati”, kaže Zoran Lulić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Mild hibridi kao rješenje

Prema procjeni Europske komisije, novi Euro 7 standard povećat će proizvodni trošak prosječnog dizelskog automobila za 90-ak eura, što ne bi trebalo znatno utjecati na njihovu priuštivost. Ukoliko se regulativa oko dizelaša i dodatno postroži, autoindustrija već i za to ima rješenje.

Analitičar Darin Janković kaže: “Postoje ti takozvani ‘mild hibridi’. Dakle, to su u biti automobili s benzinskim ili dizelskim motorima međutim u sebi imaju neke sklopove koji pomažu kako bi se smanjivao CO2.”

Mnogi nedostaci

Prvi ozbiljan signal da je EU možda pogriješila sa zabranom benzinaca i dizelaša

Da raste popularnost takvih vozila pokazuje i statistika. U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano više hibridnih vozila nego onih s dizelskim motorom. Građani sve manje prepoznaju prednosti dizela.

Iako zabrane neće biti, moguće je da će se vlasnici dizelskih automobila u budućnosti susresti s problemima. U nekim europskim gradovima, poput Londona, već danas ulazak takvih vozila u užu gradsku jezgru se zabranjuje ili skupo naplaćuje. Moguće je da takva regulativa jednog dana bude uvedena i u Hrvatskoj. U tom pogledu smjer europske politike je ipak jasan: Budućnost prometa je električna.