Pad kreditnog rejtinga države ispod investicijske razine, čime se državi poskupljuje refinanciranje deficita nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora, očekivano je stvorio napetosti na relaciji Vlada – HNB. Ministar financija Slavko Linić najavio je da će država odustati od zaduživanja na inozemnom tržištu te da će kod kuće "u suradnji s HNB-om nastojati osigurati minimum kunskih i deviznih sredstava" rekavši da računa na devizne rezerve središnje banke. No, guverner Boris Vujčić poručio je da diranje u devizne rezerve nije opcija. "Devizne rezerve nećemo otpuštati, za to nema razloga. Devalvacija bi produbila recesiju, dovela bi do pada BDP-a i, vjerujte, kad bi to moglo pomoći, HNB bi to odobrio", rekao je Vujčić HRT-u dodavši da je središnja banka od početka krize "kupovala vrijeme" za fiskalne reforme i konsolidaciju koja se mora provesti.

Zaliha sigurnosti
Da središnja banka posegne za deviznim pričuvama kao što želi Vlada, dogodio bi se, kažu sugovornici Poslovnog dnevnika, kaos. Brojka od 11,38 milijardi eura međunarodnih pričuva na kraju listopada služi za osiguranje međunarodne likvidnosti zemlje, a time se osigurava kredibilitet prema inozemnim kreditorima što olakšava pristup tržištima kapitala. Rezerve su instrument monetarne politike; otkupom eura s tržišta HNB 'tiska' kune (ili ih povlači iz opticaja) čime se regulira tečaj domaće valute. Stabilnost kune je, poznato je, u uvjetima visoke eurizacije ekonomije sidro stabilnosti cijena, pa je jasno zašto se HNB nema namjeru igrati s visinom rezervi dok inflacija posljednjih mjeseci ubrzava. "Svako malo pojavi se ideja o korištenju deviznih rezervi, no to je naprosto glupost. One prvenstveno služe za sigurnost, a dirate li u vrijeme krize sigurnost, gubite vjerodostojnost", kaže jedan domaći makroekonomist koji je želio ostati anoniman. Vlada umjesto da smanji deficit i ranjivost zemlje želi kupiti vrijeme prije izbora trošenjem rezervi. I bez rušenja rejtinga to bi međunarodnim investitorima sada poslalo poruku da smo neozbiljni i nitko nam ne bi htio posuditi novac. Uspaničeni investitori ne bi bili kraj problema već bi se tek otvorio put za špekuliranje velikih ulagača i fondova s domaćom valutom, a tada ne bi bilo dovoljno velikih rezervi da se spriječi kaos", zaključuje.

Koliko je dovoljno?
O tome kolika bi trebala biti optimalna visina pričuva nema jednoznačnog odgovora, najčešće se uzima vrijednost tromjesečnog uvoza roba i usluga. Drugim riječima, u slučaju zatvaranja inozemnih izvora kreditiranja na tri mjeseca HNB bi tržištu mogao osigurati dovoljno deviza za plaćanje dospjelih obveza u inozemstvo. Rezerve je optimalno držati i više od minimalnih, pa pokrivaju sedam i pol mjeseci uvoza. Mimo pokazatelja uvoza, HNB radije gleda pokrivenost inozemnih obveza pa postojeće rezerve pokrivaju dugove koje dospijevaju do kraja drugog tromjesečja 2013.

Nervozni kreditori

MMF: Nemate dovoljno velike rezerve

Da su inozemni kreditori već nervozni oko visine hrvatskog inozemnog duga (velikim dijelom privatnog sektora) koji je dosegnuo oko 100% BDP-a, poruku smo dobili još lani od MMF-a. Međunarodni financijski policajac, koji se posljednjih dana spominje kao rješenje nakon rezanja rejtinga i kod kojeg se drži dio pričuva u obliku specijalnih prava vučenja, poručio da su pričuve preniske te da ih HNB zbog vanjske ranjivosti zemlje treba povećavati. I u posljednjem izvješću za Hrvatsku, MMF je konstatirao da su rizici refinanciranja duga znatni te da su "pričuve relativno niske u odnosu na različita mjerila njihove adekvatnosti". HNB bi pričuve stoga, smatra MMF, trebao povećati tako da umjesto sadašnjih 85-90 posto kratkoročnog duga pokrije najmanje 100 posto, što je načelno pravilo za tržišta u nastajanju.