Od 332 milijuna eura, koliko iznosi godišnja financijska omotnica na koju Hrvatska ima pravo iz zajedničke blagajne Europske unije za razvoj svojih ruralnih prostora, jedna trećina od tih sredstava mora biti usmjerena u razvoj ekološke poljoprivrede, za agrookolišne mjere te za posebne potpore u ekološkim područjima Natura 2000.

Politika Unije to diktira, ne ostavlja članicama prostora za eventualna promišljanja već te mjere moraju provesti, upozorila je neovisna konzultantica i predsjednica udruge Ecologica Sonja Karoglan Todorović na tribini "Održivo gospodarstvo – izlaz iz krize," održanoj u organizaciji nevladine udruge Grupa Održivi razvoj. 

Dobra strana
"Mehanizmi održivog razvoja prostora, a poljoprivreda je najveći korisnik prostora, vrlo izrazito su ugrađeni u novi strateški okvir Europske Unije koji uređuje zajedničku poljoprivrednu politiku do 2020. godine i moraju ga provoditi sve članice," naglasila je Karoglan Todorović. Pritom je istaknula kako smatra da je ta obveza itekako povoljna za budućnost hrvatskog poljoprivrednog sektora.  Najveći je problem hrvatske poljoprivrede, po mišljenju Karoglan Todorović, što nema vizije, nema strategije nego se i dalje luta u traženju modela."Stječe se dojam da se sramimo malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a ona svojom brojnošću dominiraju u Europskoj uniji. Zaboravlja se jedan vrlo bitan detalj, s njihovim nestajanjem događa se depopulacija ruralnih prostora. Takav trend dugoročno donosi negativnu selekciju jer opstaju i šire se veliki proizvođači. Devedesetih godina, podsjetila je, uništili smo poljoprivredne kombinate. Međutim, oni ponovno jačaju, no sada su u privatnom vlasništvu. Pa se, iznijela je, Hrvatska suočava s europskim apsurdom da jedan posto velikih poljoprivrednika prisvaja čak 40 posto svih potpora koje se godišnje podijele u agraru.

Dopustili smo marginalizaciju poljoprivrede, zapuštene su goleme površine poljoprivrednog zemljišta pa kroz turizam više prodajemo krajobrazne ljepote nego hranu koju bi mogli proizvesti upravo na tim neobrađenim oranicama. Od ukupno korištenih hektara danas se samo dva posto nalazi pod ekološkim uzgojem iako je raspoloživi potencijal nesagledivo veći. Sadašnja ekološka proizvodnja hrane, naglasila je Karoglan Todorović, nedostatna je i za sve više rastuće potrebe lokalnog tržišta, da se izvoz uopće ne spominje. "Ubuduće više nitko neće moći reći da nema novca. U programu ruralnog razvoja nije riječ o novcu jer novca konačno imamo, nego o kvalitetnim projektima. Stoga se ne smije dogoditi da idućih godina više eura uplaćujemo u zajedničku blagajnu Unije nego što ćemo iz nje povući," zaključila je Karoglan Todorović. 

Novi ustroj
Poljoprivreda i prehrambena industrija zasnovana na preradi domaćih sirovina uz turizam, koji će proizvedenu hranu poslati u izvoz preko jelovnika ponuđenih stranim turistima u hotelima koji će raditi cijelu godinu, za Zlatana Reića, člana predsjedništva ORaH-a neki su od 'ključeva' koji mogu doprinijeti održivom razvoju nacionalnog gospodarstva. Uz bok njima Reić stavlja i energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, primarno solarnih te iz bio mase. Žurno, ističe, treba provesti novi teritorijalni ustroj na četiri regije i najviše 150-160 "centara života" jer, sadašnjih više od 500 općina i gradova uz županije neodrživo je.

Susret župana i Jakovine

Edukacija je problem br. 1 

Ministar Tihomir Jakovina u petak je sa županima razgovarao o programu ruralnog razvoja za 2014-2020.  Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić ocjenjuje da će nedovoljna educiranost poljoprivrednika biti najveći problem u povlačenju novca. Stoga predlaže da se 8,5 milijuna eura, koliko se godišnje može potrošiti na troškove tehničke pomoći, u cijelosti investira u zapošljavanje timova po svim županijama koji će raditi na edukaciji poljoprivrednika. Tolušić ističe i da ovaj prvi skup župana s resornim ministrom mora prerasti u svakomjesečni susret s ciljem što većeg povlačenja novca za ruralni razvoj.