Nakon potresa u Petrinji ponovno se ozbiljniji dio pozornosti mora dati i pandemiji koja ne jenjava, već prijeti i trećim valom zaraze. Odobreno je i drugo cjepivo, ono američke Moderne, no učinke još nećemo vidjeti.

“Diljem zemalja EU očekuje se pogoršanje situacije s epidemijom tijekom siječnja, a vjeruje se i veljače, što se vidi i po posljednjim brojevima povećanja novozaraženih, kao i sve većeg broja hospitaliziranih i umrlih u zemljama poput Irske, Češke, Velike Britanije, Njemačke, Italije i brojnih drugih. Posebno zabrinjava pojava nekoliko novih sojeva brže širećih virusa koji mogu zatrpati i opteretiti zdravstveni sustav mnogo brže nego originalni sojevi na koje smo do sada naviknuli”, kazao je znanstvenik Ivan Đikić i pozvao na oprez.

“To nas upućuje na neophodan dodatni oprez prije svega u uvođenju boljih tehnologija testiranja i detekcije širenja virusa te na dodanu podršku zdravstvenom sustavu. Zbog ta dva faktora mnoge zemlje produžavaju i pooštravaju epidemiološke mjere do kraja siječnja i potrebno je pažljivo pratiti sve promjene u lokalnim sredinama nakon čega će doći do evaluacije”, dodao je Đikić.

Kaže kako posebno zabrinjava pojava novih sojeva virusa koji se brzo širi i koji može biti uzrok problemima u zdravstvu. Naglasio je kako je dobra vijest da se uskoro očekuje i primjena Oxford/Astra Zeneca cjepiva u EU.

“Brojke nisu stvarna slika”

Upozorio je kako za prva dva mjeseca u godini cijepljenje neće imati neki značaj.

“Neophodno je procijepiti veći broj ljudi i oni će stvarati snažan imunitet tek pet do šest tjedana nakon početka cijepljenja”, objasnio je Đikić.

“U Hrvatskoj je izrazito teška situacija jer su naši građani medu najpogođenijima od svih zemalja EU ovom teškom koronakrizom te s dva strašna i tragična potresa. Posebno je težak ovaj zadnji potres koji je nanio goleme ljudske gubitke i materijalne štete u Sisačko-moslavačkoj županiji te mobilizirao cijelu Hrvatsku na pomoć, što uključuje i odlazak brojnih građana RH na oštećena područja da bi pomogli ljudima u potrebama. U takvim situacijama prioritet je bio zaštita ljudskih života i brzi oporavak infrastrukture za nastavak života u ugroženim područjima i u tome je Hrvatska pokazala svoju kolektivnu snagu, srce i hrabrost. Upravo zbog toga što smo svi bili fokusirani na prioritete pomoći danas je teško znati kakva je realna situacija sa širenjem koronavirusa u RH”, rekao je Đikić za Večernji list i dodao:

“Vjerojatno je da se virus i dalje širi i da sadašnji brojevi ne predstavljaju realnu sliku. Stoga je najbolje pričekati s odlukama do 20. siječnja do kada bi se trebao povećati broj testiranja te tek tada vidjeti prave trendove i donositi pravilne nove mjere ili popuštanje nekih mjera koje nisu potrebne. O tome je neophodno pravilno komunicirati prema građanima i gospodarstvenicima te im dati i točne parametre koji se očekuju do 20. siječnja da bismo počeli s promjenama ili ukidanjem pojedinih mjera.