Zeleni plan Europske unije je velika prilika za cjelokupno europsko gospodarstvo, a izuzetak nije niti Hrvatska koja ima niz većih i manjih tvrtki koje bi na tom novom trendu mogle ostvariti dodatni rast.

Iz zagrebačkog Ericssona Nikola Tesle, koji posluje u sklopu globalne Ericsson korporacije, ističu da ključnu ulogu u ostvarivanju Europskog zelenog plana, održivog gospodarstva i resursno učinkovite te konkurentne Europske unije ima digitalna transformacija. Dodaju da pametna primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija može smanjiti negativni utjecaj gotovo svih drugih ljudskih djelatnosti i predstavlja temelj za održivu budućnost.

Kako ističe Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesle, Inovativna rješenja, proizvodi i usluge Ericssona NT omogućuju upravo takav, inteligentan i održiv razvoj te povezano društvo. “Njihovom implementacijom već smo pridonijeli digitalnoj transformaciji mnogih područja života i poslovanja, na dobrobit građana, državnih institucija i gospodarstva.

Budući da je kvalitetna infrastruktura bitan preduvjet za korištenje bilo koje e-usluge, za početak ističemo intenzivnu suradnju s brojnim telekom operatorima na modernizaciji njihovih mreža”, navodi Kovačević.

Pojašnjava da su s Ministarstvom zdravstva ugovorili isporuku novih funkcionalnosti Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH, nastavljaju projekt ‘Zelene granice’ za MUP RH, za Državnu geodetsku upravu unaprjeđuju Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, a spominje i projekt digitalizacije kulturne baštine u suradnji s Ministarstvom kulture .

“Ovi, kao i brojni drugi projekti, omogućuju učinkovitiji pristup i raspolaganje podacima te smanjuju potrebu za promjenom lokacije isključivo radi obavljanja neke usluge. Time reduciraju količinu stakleničkih plinova koji bi inače bili emitirani u atmosferu. Kao jedan od segmenata koji u suvremenom urbanom svijetu posebno pridonose dekarbonizaciji ističu se rješenja za pametne gradove i e-transport.

Tu, zajedno s zagrebačkim Fakultetom prometnih znanosti radimo na nastavku projekta SumBOOST, sufinanciranog bespovratnim sredstvima EU. Cilj je izrada strateške podloge za realizaciju mjera iz područja urbane mobilnosti kojom će se značajno unaprijediti prometni sustavi gradova i građane usmjeriti na korištenje održivih oblika urbane mobilnosti”, ističe Kovačević i dodaje da će ICT, uključujući 5G, IoT, umjetnu inteligenciju, virtualnu i proširenu stvarnosti te implementaciju u oblaku, biti važan za postizanje većeg stupnja održivosti.

“Veliki potencijal leži upravo u primjeni 5G kao otvorene inovacijske platforme. Ističemo da se radi o energetski najučinkovitijoj komunikacijskoj tehnologiji ikad čija će primjena donijeti niz koristi i za okoliš, prvenstveno kroz reduciranu emisiju ugljičnih plinova i smanjenu potrošnju energije”, zaključuje predsjednica Uprave ENT-a.

Sličnog stava su i u drugom velikom tehnološkom hrvatskom divu, Končaru gdje naglašavaju da im je prošla godina pokazala kako u jeku nepredvidljivih kriza bez energije i ulaganja u energetiku nema opstojnosti.

Kako ističe Goran Kolak, predsjednik Uprave Konačara, EU je usred pandemije objavila brojne dokumente vezane za jačanje energetske tranzicije ka ‘zelenom i pametnom’. Mnoge zemlje, od onih europskih pa sve do Kine, opredjeljuju se za klimatsku neutralnost, što zahtjeva značajna ulaganja u energetski sektor odnosno investicije u pametne mreže i obnovljive izvore.

“Prava zelena tranzicija iziskuje pozitivan učinak na cijeli eko sustav. Proteklo razdoblje bilo je orijentirano na pojedine ciljane i fragmentirane dijelove energetske tranzicije, dok će se iduće razdoblje fokusirati na prilagodbu i promjenu cjelovitih energetskih sustava.

To je budućnost i važno je da se za nju dobro pripremimo, da se za te projekte osigura sufinanciranje iz europskih fondova te da istovremeno potičemo društva koja mogu sudjelovati u takvim projektima na aktivnije uključivanje.

Končar se opredijelio daljnjem razvoju tehnologija i proizvoda koji će spajati zeleno i pametno te našim partnerima omogućiti da budu u tijeku s europskim trendovima, odnosno globalnom inicijativom i smjerom u području elektroenergetike”, zaključuje Kolak.

Europska unija je lani donijela novu Industrijsku strategiju koja je trebala biti putokaz za razvoj starog kontinenta u narednim desetljećima. Na tragu čitave agende postojeće, a i bivše, garniture Europske komisije, i ova strategija se bazirala na novim tehnologijama, zelenoj ekonomiji i generalno održivosti. Predstavnik Pučana Karlo Ressler ističe da je globalna pandemija duboko promijenila i prilike u europskom gospodarstvu.

“Ključni prvi korak je sada svakako oporavak gospodarstva, osobito za mala i srednja poduzeća koja čine 99% europskih firmi, a koja su osobito pogođena posljedicama zdravstvene krize i zatvaranja. Postavljeni prioriteti dvostruke, digitalne i zelene tranzicije ostat će aktualni jer nisu pitanje izbora nego nužnosti – i za Europu i za Hrvatsku. S ciljem održavanja globalne konkurentnosti, njih će pratiti europsko financiranje u iznosima bez presedana. Hrvatskoj će tako na raspolaganju biti više od 24 milijarde eura”, kaže Ressler.

Tonino Picula iz S&D-a naglašava da EU kroz mjere pomoći industriji mora učiniti sve u svojoj mogućnosti da kroz inovacije i digitalnu i zelenu transformaciju zadrži poziciju globalnog ekonomskog lidera koji svojim građanima omogućava visoku kvalitetu života.

“Mislim da je pandemija samo dodatno naglasila nužnost povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj kako bismo prešli na okolišno neutralnu industriju.

Nužno je da u post-covid fazi osiguramo podršku oporavku europske industrije i spašavanju radnih mjesta, s naglaskom na mala i srednja poduzeća, kojima zatim treba osigurati i podršku u digitalnoj i zelenoj transformaciji i edukaciji zaposlenika za prelazak na nove ‘zelene’ poslove budućnosti”, kaže Picula.