Rob vodi razvoj međunarodne strategije Ubera u 20 gradova u devet zemalja. Surađuje s lokalnim generalnim menadžerima Ubera na razvitku poslovanja, razvoju novih usluga i poboljšanju postojećih. Na Digital Takeover konferenciji fokusirat će se na inovacije i nove usluge koje potrošačima donosi digitalna transformacija s naglaskom na urbanu mobilnost s primjerima iz prakse država koje su predvodnice u implementaciji moderne regulative.

Prošlo je godinu i pol od kada je Uber stigao u Hrvatsku. Jeste li zadovoljni pozicijom na tržištu?

Jako smo zadovoljni i nastavljamo razvijati svoje poslovanje u Hrvatskoj. Nakon više od godinu dana prisutni smo u Zagrebu, Splitu, Zadru i Dubrovniku. Imamo preko 1.500 partnera-vozača i više od 85.000 aktivnih korisnika. U slijedeće dvije do tri godine planiramo stvoriti preko 10.000 novih radnih mjesta u tvrtkama Uberovih partnera-vozača. Vidimo ogroman potencijal u turizmu kao strateškoj djelatnosti – Uber su do sada u Hrvatskoj koristili turisti iz čak 118 zemalja, a ovog ljeta planiramo lansirati i UberBOAT. Nedavno smo investirali nekoliko stotina tisuća kuna kako bi prilagodili globalnu aplikaciju posebno za Hrvatsku tako da će svaki korisnik primati fiskaliziran račun putem e-maila u digitalnom obliku.

Kako digitalna transformacija utječe na urbanu mobilnost i koja je tu uloga Ubera u Hrvatskoj?

Digitalna transformacija potpuno mijenja urbanu mobilnost i to na bolje i kad je riječ o infrastrukturi i o potrebama potrošača. Potvrdila je to i studija objavljena na MIT-u koja pokazuje da aplikacije poput Ubera mogu smanjitii gužve na cestama. Manje gužvi na cestama automatski znače i smanjenje onečišćenja zraka, dok bi putovanja od kuće do posla i natrag bila kraća i manje stresna. Aplikacije kao što je Uber potpuno mijenjaju navike potrošača i prate trendove, posebice mlađih generacija kojima je sve manje važno posjedovati vlastiti automobil.

Potvrđuje to i istraživanje koje smo u Hrvatskoj proveli s Ipsosom, a koje pokazuje da su se promijenile navike građana koji zamjenjuju korištenje vlastitih automobila Uberom, a neposredno i taksijem te javnim prijevozom. Istraživanje je pokazalo da 55 posto Uberovih korisnika posjeduje vlastiti automobil, ali ih se većina (77 posto) ipak odlučuje za Uber. Od dolaska Ubera u studenom 2015. godine, svaki peti korisnik koji ima svoj automobil sve ga rjeđe koristi, a neki od njih su u potpunosti prestali voziti.

Donosi li digitalizacija nova radna mjesta u Hrvatskoj?

Digitalizacija otvara nova radna mjesta jer se stvaraju nove poslovne branše koje prije nisu postojale. Uber je u Hrvatskoj otvorio preko 1,500 novih radnih mjesta u hrvatskim tvrtkama i obrtima. Prema analizi drugih tržišta gdje poslujemo, broju turista koji svake godine dolaze u Hrvatsku i koncentraciji stanovnika u hrvatskim gradovima, u slijedeće dvije godine Uber planira stvoriti preko 10.000 novih radnih mjesta u tvrtkama Uberovih partnera-vozača. Također, rast tržišta i nova radna mjesta otvaraju se i globalno upravo zbog dolaska Ubera.

Istraživački tim Sveučilišta u Oxfordu analizirao je zaposlenost u američkim gradovima prije i nakon dolaska Ubera na tržište. Zaključili su da je od ulaska Ubera u američke gradove došlo do povećanja broja radnih sati i stope zaposlenosti među samozaposlenim prijevoznicima i onima na plaći. Analiza je potvrdila i ulogu koju Uber i digitalne platforme mogu imati u poboljšavanju neovisnosti i fleksibilnosti pojedinaca povećavanjem broja opcija za rad. Istovremeno, sve to potiče rast poduzetništva i podupire dodatne izvore zarade za pojedince.

U kojem trenutku će digitalna ekonomija postati glavni pokretač ekonomije?

Digitalna ekonomija je već sada jedan od glavnih pokretača ekonomije jer ona mijenja tradicionalne sektore i omogućava razvoj novih poslovnih modela. Digitalna ekonomija nosi 5% BDP-a Europske unije, dakle 600 milijardi eura i taj će iznos i dalje rapidno rasti budući da je godišnji rast digitalne ekonomije 12 posto. Taj rast pratit će i otvaranje novih radnih mjesta, pa će EU do 2020. imati 4 milijuna novih radnih mjesta u digitalnoj ekonomiji.

Kakve su preporuke Europske komisije po pitanju ekonomije dijeljenja?

Potpredsjednik Europske komisije, g. Jyrki Katainen naglašava da je uloga javne politike kreiranje jednostavnog regulatornog okruženja koje omogućuje stvaranje i rast novih poslovnih modela iz područja ekonomije suradnje. Europski program za ekonomiju suradnje poziva države članice EU da omoguće slobodan pristup tržištu usluga novim poslovnim modelima te uklone prepreke i pojednostave procedure za razvoj Ubera i ostalih subjekata ekonomije suradnje. Mnoge države članice EU već su donijele takvu modernu regulativu, a najbolji primjeri su Estonija, Švedska, Litva i Portugal.

Kakva je regulativa u Hrvatskoj u odnosu na ostale europske zemlje?

U kontinuiranom smo kontaktu s predstavnicima vlasti od dolaska u Hrvatsku i želja nam je zajedno raditi na promjenama regulative koje bi bile u skladu sa smjernicama Europske komisije. Trenutno smo članovi radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja radi na zakonskim izmjenama. U suradnji s brojnim dionicima procesa i stručnjacima pripremili smo moderan zakonski prijedlog čiji je cilj sigurnost i veći izbor za korisnike, kao i uklanjanje zastarjelih administrativnih prepreka.

Bi li promjena regulative u skladu sa smjernicama EU doprinijela rastu hrvatskog gospodarstva?

Naravno. Poticanje razvoja digitalne ekonomije i ekonomije dijeljenja od velikog je značaja za Hrvatsku kako bi se poboljšala cjelokupna slika konkurentnosti, stvorila nova radna mjesta te ojačala turistička ponuda. Dodatno, digitalna ekonomija značajno doprinosi rastu klasične ekonomije, a razvija se sedam puta brže te otvara brojne usluge koje građanima ranije nisu bile ni zamislive.