Digitalna rješenja često su njihov jedini prozor u svijet, a AI će to učiniti još boljim

Autor: Josipa Ban , 13. lipanj 2024. u 22:00
Osim brojnih prezentacija i obraćanja, u sklopu konferencije održana su i dva panela - Osobe s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada te Umjetna inteligencija i ja/Slavko Midžor/PIXSELL

Drugu godinu zaredom održana zajednička konferencija HAKOM-a i Poslovnog dnevnika.

Osobe s invaliditetom čine 17 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, što nije mali broj. No pristup raznim proizvodima, uslugama i prostorima njima je često ograničen. Tehnologija, posebno u segmentu elektroničkih komunikacija, pristupačnost može uvelike povećati i olakšati.

Kako je rekao Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, na konferenciji ‘Pristupačna budućnost’ koju partnerski organiziraju HAKOM i Poslovni dnevnik, digitalno pristupačna rješenja mogu poboljšati iskustvo i participaciju svih, a posebno osoba s invaliditetom. Dapače, digitalna rješenja su često njihov jedini prozor u svijet, kaže Jurišić.

Često je skupo i nedostupno
Umjetna inteligencija tu bi pristupačnost mogla učiniti još pristupačnijom i boljom, poručuje Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a. No upozorava da ona osim prilike može biti i prijetnja. Treba dakle, biti oprezan. Koliko oprezan treba biti najbolje znaju oni koji alate umjetne inteligencije već koriste. Sudionici panela “AI i ja”, dobro su upoznati s onim što se na tržištu već nudi te uglavnom ističu pozitivan utjecaj ove tehnologije. Ipak, njezin je nedostatak činjenica da je slabo prilagođena hrvatskom jeziku.

Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije kaže da postoje aplikacije koje tekst prevode na znakovni jezik, međutim još uvijek nisu dostupne na hrvatskom jeziku. Napominje i da bi gluhim i osobama s oštećenim sluhom od velike koristi bio alat koji bi omogućio strojno titlovanje. Marija Livajušić iz Centra UP2DATE, također napominje da postoje već brojni tehnološki alati koji uvelike olakšavaju život te omogućuju veću samostalnost slijepim i slabovidnim osobama.

Violinmusic4all je projekt posvećen djeci i mladima s oštećenjem sluha, razvojnim i zdravstvenim poteškoćama te raznim oblicima invaliditeta/Slavko Midžor/PIXSELL

Jedna od njih je Be My Eyes, aplikacija koja omogućuje detaljan opis stvari na temelju fotografije. Međutim, njezina je velika želja alat koji bi joj omogućio kretanje nepoznatim terenom. “Moja vizija krajnjeg dosega umjetne inteligencije za slijepe i slabovidne osobe bio bi virtualni asistent koji bi bio moje oči, odnosno videća pratnja”, kaže Livajušić.

Andrija Tabak iz Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) kaže da je prostor za inovacije uz pomoć umjetne inteligencije nepresušan. Međutim, razvoj brojnih rješenja za osobe s invaliditetom često je skup i proizvođačima komercijalno neisplativ, upozorava.

Na isti problem upozorava i Danijel Balažić iz Udruge paraplegičara i tetraplegičara Osječko-baranjske županije (UPiT Osijek), izražavajući bojazan da se neka rješenja neće uspjeti razviti baš zbog komercijalne neisplativosti. “Čuli smo da u Hrvatskoj živi 17 posto osoba s invaliditetom. Evidentno je da smo manjina, a dodatna je prepreka činjenica da svatko ima drugačije potrebe koje treba prilagoditi svakome ponaosob. Pitanje je stoga koliko je isplativo razvijati rješenja za nas”, kaže.

Da s korištenjem umjetne inteligencije, unatoč svim prednostima koje donosi, ipak treba biti oprezan upozorava Bruno Tot iz Hrvatskog saveza slijepih. Napominje i da poslodavci ne smiju zanemariti humanistički pristup te dopustiti da AI zamjeni ljude.

A koliko su oni već sada moćni i kolike nevjerojatne mogućnosti pružaju govorio je na konferenciji Pristupačna budućnost profesor Mihael Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Samo jedan od primjera su aplikacije koje omogućuje analizu dokumenata, i to mnoštvo njih. On je primjerice, za svoj doktorat imao gotovo tisuću izvora i trebalo mu je jako puno vremena da ih sve prouči.

Svjestan postojanja alata za učitavanje i analizu dokumenata neke od njih odlučio je učitati u jedan program te je bio iznenađen brzinom i točnošću informacija koje mu je program ponudio. Razni AI alati, dakle, uvelike mogu povećati učinkovitost zaposlenika, i tome se treba prilagoditi, zaključuje Mudrić.

Marina Cvirn Jurčec, direktorica Sektora ljudskih resursa i općih poslova u tvrtki Roto dinamic i studentica Ekonomskog fakulteta Danijela Vidas/Slavko Midžor/PIXSELL

Problem hitnih poziva
Prilagodba standardima i potrebama osoba s invaliditetom očekuje i proizvođače uređaja, posebno mobilnih telefona. Sabine Lobnig iz Mobile&Wireless Foruma, udruženja koje okuplja proizvođače iz industrije mobilnih i bežičnih komunikacija, kaže da će se njihovi članovi od sljedeće godine morat prilagoditi novim zahtjevima Europskog zakona o pristupačnosti (EAA), a koji nalaže da se pristupačnost uređaja mora dokazati prije nego što se stave na tržište.

Inače, takve zahtjeve proizvođači pametnih telefona već moraju zadovoljiti u Australiji i Sjevernoj Americi, a uskoro će morati i u Europi. Lobnig kaže i da pametni uređaji imaju već danas oko 150 svojstva pristupačnosti, od prilagodbe svjetla na ekranima, do pretvaranja teksta u zvuk. Usto, članovi ovog udruženja odlučili su, i to prije 16 godina, pokrenuti GARI bazu podataka.

Krešimir Mikulandra, koordinator razvoja ljudskih resursa AD Plastika i studentica studija psihologije Matea Ćutuk/Slavko Midžor/PIXSELL

Riječ je o velikoj bazi podataka pametnih uređaja koja osobama s invaliditetom na vrlo jednostavan način omogućuje pronalazak upravo onog uređaja koji zadovoljava njihove potrebe. Ona uključuje i vodič koji pomaže u pronalasku i uči korištenju točno određenih svojstva na pametnim uređajima, i to putem kratkih videa. Baza je dostupna na 20 jezika, no, nažalost, ne i na hrvatskom.

Na konferenciji Pristupačna budućnost govorio je i Freddie McBride iz Europskog udruženja brojeva za hitne slučajeve. Otkrio je tako da se na kontinentu na kojem 15 posto građana ima određeni invaliditet, hitni pozivi i danas, u 21. stoljeću, mogu ostvariti jedino putem telefona. “To je neuspjeh politike”, kaže McBride, ističući da je cilj Udruženja osigurati sigurnost svih stanovnika, a za to će, kaže, biti ključna suradnja. Na jednakoj dostupnosti brojeva za hitne slučajeve osobama s određenim ograničenjima, poput videopoziva i onih tekstualnih, Europljani, očigledno, još moraju raditi.

Bitnu ulogu u osiguranju pristupačnosti u područjima u kojima je nadležna ima i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Što je sve po tom pitanju HAKOM napravio u području elektroničkih komunikacija, željezničkog prijevoza i poštanskih usluga predstavio je Ivo Majerski iz HAKOM-a.

Vedrana Morić Babić, Finance managerica u Glovo Hrvatska i studentica Ekonomskog fakulteta Lara Dabić/Slavko Midžor/PIXSELL

Majerski je rekao da na programima pristupačnosti ovaj regulator surađuje s četiri fakulteta, a najviše sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). S njima su razvili i nagrađivani projekt pristupačnog web-sjedišta za osobe s invaliditetom na kojem se nalaze informacije o specifičnim ponudama operatora elektroničkih komunikacija za tri skupine korisnika – osobe s invaliditetom, starije i mlade.

Ova suradnja nadograđena je i rješenjem za pristupačne mobilne aplikacije. “Shvatili smo tada da niti to nije dovoljno te da moram raditi na širenju svijesti u društvu o potreba osoba s invaliditetom”, rekao je Majerski. Tu svijest odlučili su širiti kroz škole te su razvili igru koja uči kako komunicirati s osobama koje imaju različite oblike invaliditeta. Program pristupačnosti potom je proširen i na željeznicu, a poseban doprinos svim ovim projektima dao je Laboratorij za asistivne tehnologije i potpomognutu suradnju FER-a na čijem je čelu profesorica Željka Car.

Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, zaključio je da usluge za čiju je regulaciju zadužena ova agencija moraju biti pristupačne svima. Najavio je da uskoro na snagu stupa Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga koji uvelike mijenja prava korisnika, odnosno povećava ih, dok istovremeno pružateljima usluga i operatorima nameće nove obaveze. Također, HAKOM će dobiti nove ovlasti kojima će moći povećati pristupačnost.

Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a i studentica sveučilišta Vern Josipa Antukić/Slavko Midžor/PIXSELL

Najavljuje i da do kraja godine HAKOM uvodi dva mehanizma za pristupačnost. Prvi će biti Savjetodavni mehanizam za pristupačnost u kojem će biti predstavnici udruga osoba s invaliditetom, operatori te predstavnici državnih tijela. Njegov će cilj biti detektiranje problema i jačanje prava osoba s invaliditetom. Drugi savjetodavni mehanizam odnosit će se na djecu i osobe starije životne dobi, a njegov će cilj također biti jačanje prava ove dvije skupine.

Jedinstven projekt u Europi
Kruna konferencije koju drugu godinu zaredom zajednički organiziraju HAKOM i Poslovni dnevnik bila je svečana dodjela potvrda o praksi između studenata koji imaju invaliditet te poslodavaca. Povezivanje studenata s invaliditetom i tvrtki Poslovni dnevnik provodi već 12 godina u sklopu društveno-odgovornog projekta Iskustvo zlata vrijedi.

Ivana Kovačević Vukas, stručnjakinja za strategiju razvoja zaposlenika u Hrvatskom Telekomu i student Filozofskog fakulteta Sven Šimunović/Slavko Midžor/PIXSELL

Kroz projekt je prošlo više od 190 studenata, od kojih je 12 dobilo i stalno zaposlenje u istoj kompaniji, te preko 50 kompanija i institucija. Ove godine priliku stjecanja radnog iskustva kroz praksu dobilo je osam studenata koji će mjesec dana raditi u renomiranih domaćih kompanijama – Ini, HT-u, SAFU-u, Roto dinamicu, Končaru, AD Plastiku, HAKOM-u i tvrtki Glovo Hrvatska.

Projekt koji je jedinstven na europskoj razini, i kroz koji jedan poslovni mediji spaja studente s invaliditetom i kompanije, od početaka podržava i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).

Goran Ferić, direktor Nagrađivanja i operativnih poslova Ljudskih resursa u Ini i prvostupnica kroatistike Elena Mrkonja/Slavko Midžor/PIXSELL

“Posebno ohrabruje činjenica da se krug poslodavaca koji podržavaju ovaj projekt širi”, rekao je Ivan Prgomet, ravnatelj ZOSI-a. Naveo je i da ZOSI, u suradnji s nadležnim ministarstvom, kontinuirano ulažu napore u unaprjeđenje područja zapošljavanja osoba s invaliditetom. “Osigurana je sveobuhvatna financijska i stručna podrška poslodavcima za uključivanje osoba s invaliditetom u radno okruženje”, ističe Prgomet. Za to je, naime, od 2016., država izdvojila 160 milijuna eura.

No moći ćemo se hvaliti tek kada država neće morati izdvajati baš ništa za zapošljavanje osoba koje imaju posebne potrebe, odnosno onoga trenda kada svijest poslodavaca bude na tolikoj razini da neće biti razlika u zapošljavanju onih koji imaju invaliditet i onih koji ih nemaju.

Damira Sertić, direktor Sektora ljudskih potencijala u Končaru i studentica kroatistike i komparativne književnosti Kristina Krsnik/Slavko Midžor/PIXSELL

Upravo to i jest cilj projekta Iskustvo zlata vrijedi – podići svijest unutar poslovne zajednice i društva u cjelini o problematici zapošljavanja te ravnopravnog socijalnog uključivanja u svakodnevni život osoba s invaliditetom. Dok tako ne bude projekt Poslovnog dnevnika se nastavlja, a u tome su jedine dnevne poslovne novine u zemlji već napravile velik i važan iskorak.

Željka Perić, pomoćnicu ravnatelja u Uredu za komunikacije SAFU-a i studenticu na sveučilištu Libertas Ema Krobot/Slavko Midžor/PIXSELL
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević predao je zahvalnicu ravnatelju ZOSI-ja Ivanu Prgometu/Slavko Midžor/PIXSELL
Sila Jantolek iz Udruge Zamisli koja podržava projekt Poslovnog dnevnika više od 10 godina i Vladimir Nišević/Slavko Midžor/PIXSELL

Komentirajte prvi

organizator
Pod pokroviteljstvom
glavni partner
partner
partner
partner
Partner
partner
partner
partner
partner
partner

New Report

Close