Digitalna ekonomija je preduvjet rasta hrvatskog izvoza, no ona je iluzija bez jasne strategije koja će ju postaviti kao prioritet kako bi Hrvatska prestala zaostajati za razvijenim svijetom, poruka je istoimene panel diskusije na 11. konvenciji udruge Hrvatskih izvoznika.  "Ne trebamo u svakom području krenuti od početka, i ne treba nam puno filozofije što nam treba", smatra ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat ističući estonski primjer tek jedne plastične kartice koja je baza digitalne komunikacije sa cjelokupnom državnom administracijom.

"Barijere treba micati stvarno, ne trebamo samo razgovarati da li u administraciji ima 10.000 ili 20.000 ljudi previše, nego koliko je procesa i papira nepotrebno. Kad njih krenemo eliminirati, pa vam primjerice za građevinsku dozvolu više ne bude potrebno 42 već pet dana, to će pokazati koliko je administracije previše", kaže ministar. Potom je pohvalio svog prethodnika Gordana Marasa i servis e-građanin kojeg smatra "fantastičnim, iako ga treba nadopuniti" te poručio da treba vidjeti što u obrazovnom sustavu ne valja i zašto se tisuće srednjoškolaca prijavljuje na Pravni fakultet, a upisne kvote na FER-u padaju iz godine u godinu.  Bivši ministar financija Boris Lalovac istaknuo je kako niz projekata od Centralnog obračuna plaća (COP), e-nabave do e-dozvola sjajno funkcioniraju, no problemi nastaju kad bi sve platforme trebale harmonizirano funkcionirati kao jedna.

"Građani jako dobro prihvaćaju nove tehnologije, ali u šumi problema jednostavno treba vremena. Izgubimo izuzetno puno vremena na obradi dokumenata, fotokopiranju, skeniranju, arhiviranju… Većina vremena ode na to, a tek pet do deset posto vremena traje stvarna komunikacija između državne uprave i građana", istaknuo je Lalovac. Osvrčući se na uvođenje obračuna plaća na jednom mjestu, istaknuo je kako je protiv COP-a bila "strašna borba adminitracije zbog straha od gubitka radnih mjesta." "Znate kako se kaže, političari dolaze i odlaze, a administracija ostaje. Ukoliko Vlada ostane do kraja mandata, želim uspjeh u tim projektima", poručio je bivši ministar.  Ipak, istraživanja pokazuju da petina domaćih poduzetnika prodaje robu preko interneta, no pitanje je gdje zapinje jači zamah digitalne ekonomije?

Predsjednik Uprave Končara i čelnik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago mišljenja je kako se razgovori o digitalnoj ekonomiji svode na segmente umjesto na cjelinu. "Digitalna ekonomija podrazumijeva da je funkcioniranje svakog pojedinca zapisano digitalno, ako se jedan podatka ne unese, ruši se sustav. Danas kupujemo i prodajemo preko interneta, no to je samo segment jer digitalna ekonomija ima velike efekte kroz razne grane na proizvođače i kupce. Nedostaju nam sistemski pristup i mehanizmi koji bi nas harmonizrano usmjeravali u jednom pravcu", istaknuo je. Dodaje da je "upravo to bio cilj 11. konvencije Hrvatskih izvoznika – poručiti da ako ne reagiramo će nas pomest".  Njemačka dvije godine vodi jaku kampanju o digitalnom gospodarstvu i društvu, o toj temi govorilo se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kao i Cebitu u Hannoveru.

"Njemačka će u tri godine investirati između 100 i 150 milijardi eura za taj cilj, no kod nas nisam vidio nijedan takav dokument. Kod nas je vrlo popularan liberalizam, no sve je prepušteno sebi. Kad pogledate razvoj velikih kompanija, poput Googlea, razvile su se jer je tamo sve bilo podređeno afirmaciji ideja i vizija da se one realiziraju što kod nas nedostaje", kaže Bago.  Domaća ekonomija snažno se naslanja na turizam, i postavlja se pitanje gdje je tu mjesto za digitalne tehnologije.  "Turizam je značajan za ekonomiju jer 17 posto gospodarstva ovisi o toj grani. Hrvatska ima komparativne prednosti posebno u Europi, no glavni nedostatak je što se ponuda bazira na suncu i moru pa sezona kratko traje", ističe profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov. Smatra da iako turizam može 'povući' ekonomiju, trenutno razvijamo djelatnost koja ne donosi prihod cijelu godinu, ali ni ne afirmira domaći proizvod.

Turizam je i dobrobit, ali i svojevrsno domaće prokletstvo. Hrvatska se, kaže Ivanov, vrti u fenomenu tzv. 'Nizozemske bolesti': devizni prihodi koji stižu u zemlju uzrokuju aprecijaciju tečaja i porast zarade bogatstva dijela građana, rade pritisak na rast cijena i plaća pa time proizvodnja i izvoz postaju manje konkurentni. U takvim uvjetima velik broj tvrtki živi na uvozu i uvoznim maržama, a izvoznici koji imaju pozitivne uvjete za ekonomiju trpe. "Treba sprečavati aprecijaciju kune koja je zadnjih mjeseci bila posebno izražena. Uz to, najavljene su privatizacije koje će donijeti još kapitala, a mirovinski fondovi jednog dana opet će prodati portfelj pa će doći novi kapital iz inozemstva. Time zapravo imamo ekonomsku spiralu, ali prema dolje", zaključuje Ivanov.  

Zamjerka na cijenu kune prema euru, odnosno politiku Hrvatske narodne banke, jedan je od najstarijih argumenata za slabosti domaćeg izvoza, no guverner Boris Vujčić ističe da monetarna politika nije glavni problem izvoznika. "HNB radi što može, a to je da održavamo stabilnost tečaja kune. Izvoz je u zadnje dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju porastao i to zbog necjenovnih faktora", ističe Vujčić dodajući da je danas situacija potpuno drugačija nego prije par godina: imamo kombinaciju ekspanzivne monetarne politike, suficit natekućem računu platne bilance i prosječno 2,5 puta veću likvidnost sustava nego EU. "Ključno za tečaj je da je više od 70 posto kredita u Hrvatskoj vezan za eure. Na primjeru švicarskog franka bilo je vidljivo što znači stabilnost tečaja vlastite valute", znakovito je proučio guverner. Središnja banka provela je anketu među koja je pokazala da najveće tvrtke drže oko 30 posto izvoza, no njihov udio pada dok raste udio izvoza manjih igrača koji se također mogu pohvaliti i bržim rastom produktivnosti.

Ako se pogleda izvoz vezan za digitalno poslovanje, tu Hrvatska ne izgleda dobro u odnosu na ostatak EU, a situaciji ne pomaže ni činjenica da su cijene širokopojasnog interneta 20 do 40 posto više nego u zemljama Unije. Rastom produktivnosti prednjači ICT segment u čemu je SAD daleko jači nego Europa što je, smatra Vujčić, pokazatelj kuda bi trebala Europa, a s njom i Hrvatska. "Kad se pogleda lakoća poslovanja, tu stojimo loše i među pet smo najlošijih zemalja što moramo naglasiti. Nije ni slučajno da EU zaostaje za SAD-om, nije slučajno da su se kompanije poput Facebooka i Googlea razvile tamo dok u Europi dominiraju statične kompanije", istaknuo je guverner. Što se tiče digitalne ekonomije i Hrvatske, u HNB-u rade na razvoju SEPA (single euro payments area), jedinstvenog područja plaćanja u eurima, što će tvrtkama donijeti jeftiniji platni promet. Što se tiče izvora novca, problem što se vrlo malo tvrtki financira na tržištu kapitala koje je za manje tvrtke (s potrebama do milijun eura) važnije od bankovnog financiranja jer ih one ocjenjuju 'nebankabilnim'.

"Tu je Hrvatska na predzadnjem i zadnjem mjestu u Europi, kod malih i srednjih tvrtki. Znam za nekoliko dobrih tvrtki koje su došle do praga i preselile u inozemstvo da mogu dobiti 'equity' financiranje", istaknuo je dodajući da se u tom području s malo novca može puno napraviti. Podsjetio je da je do ulaska u Uniju središnja banka imala polovično uspješni program s HBOR-om o selektivnom kreditiranju, no to je po briselskim pravilima sad zabranjeno. "Danas je vrlo slaba potražnja za investicijskim kreditima, zato treba raditi na investicijskoj klimi i lakoći poslovanja. Glavni problemi koje tvrtke u anketi navode su promjenjivost i kompleksnost propisa koji se često mijenjaju, a nerijetko su kontradiktorni, kao i nemogućnost naplate potraživanja, potom konkurencija, a tek onda financiranje. To je jasan znak kuda trebamo ići", zaključio je Vujčić. Tema panela otvorila je raspravu i okupljene publike.

Tajana Barančić, iz udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, istaknula je da je ta perspektivna grana koja bilježi rast izvoza za 33 posto i zaposlenih 13 posto, suočena s gorućim problemom odljeva stručnjaka. Hrvatska je, kaže, u razdoblju od 2011. do 2015. izgubila oko 13.000 IT stručnjaka, a ove godine izgubit će još 4000, puno više nego što ih izlazi na tržište rada. "Problem je od početka od osnovne škole, trebamo imati informatiku u školama, a budimo iskreni, i educirane profesore koji će motivirati na učenje. Velik problem industrije je činjenica da je cijena rada apsolutno nekonkurentna u usporedbi sa zemljama u okruženju", ističe Barančić. Na to se nadovezao ministar Horvat rekavši da se jaz između bruto i neto plaće mora kontrolirano smanjivati što će biti jedan od prvih poteza porezne reforme u prvom kvartalu iduće godine, kao i porezne olakšice za startupove u prve tri godine poslovanja.

"Svi se slažemo da je digitalna ekonomija budućnost, ali kad dođemo do strateških dokumenta koji će prepoznati ICT verikalno, a ne da je sakriven horizontalno u drugim djelatnostima, tu stvari zapnu", kaže profesor FER-a Mario Kovač. Bago ističe da izvoznici u deklaraciji od Vlade traže da u nacionalni program reformi uključe i digitalnu ekonomiju i kako u nju krenuti, s temeljnom pretpostavkom da mladi budu IT pismeni, ali i da od HNB-a zahtijevaju da preispita tečajnu politiku da se ne štiti uvozni lobi. Dodao je da je jačanje kune u zadnja tri mjeseca 2015. odnijelo polovicu dobiti izvoznicima.

"Stalno nam govore da HNB štiti uvozni lobi, ali ja nikad nisam upoznao ljude iz tog lobija. Nije monetarna politika ta koja je uzrokovala rast izvoza, nego necjenovni faktori. Ako je fluktuacija tečaja od 2,5 posto u jednoj godini odnijela pola dobiti, problem je negdje drugdje pa bih popričao sa svojim direktorom financija što radi", poručio je guverner Vujčić na kritike. S dozom sarkazma je dodao da ga kontinuirano upiranje prstom u tečaj podsjeća na vic o Hasi kad traži ključeve, ali ne tamo gdje ih je izgubio, već ispred vrata jer tamo – ima svjetla.Svjesni da brza promjena tečaja na njima željenih 8,2 kune za euro nije realna u kratkom roku, izvoznici ističu da cilj države mora biti da se svi, ukjučujući građane i državu, što više zadužuju u domaćoj valuti te da se selektivno ulaže u kreativne i digitalne industrije koje će donijeti razvoj kako bi ekonomija izašla iz negativne višegodišnje spirale.