Analiza autora Mateja Mikašinovića-Komše objavljena je neposredno prije Gongove objave da je Hrvatska dobila novo središte za borbu protiv dezinformacija i provjeru točnosti činjenica (fact-checking) u okviru regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory (ADMO) te da će činjenice provjeravati novinari globalne novinske agencije Agence France-Presse (AFP).

Uz to, krajem ovog tjedna Agencija za elektroničke medije (AEM) i Ministarstvo kulture i medija objavili su drugi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti informacija kojim je za rad desetak organizacija fact-checkera predviđeno ukupno 1,8 milijuna eura. Zaključno, za početak listopada najavljen i četverodnevni trening hrvatskih novinara i urednika o fact-checkingu u organizaciji ADMO-a i AFP-a.

No, dok se novosti vezane uz borbu protiv lažnih vijesti u Hrvatskoj odnose na obuku ili osnivanje organizacijskih pretpostavki i financiranja provjeravatelja činjenica, navedena Gongova analiza bavi se postojećim stanjem – odnosno financiranjem “alternativnih medija” koji šire dezinformacije u Hrvatskoj i našem susjedstvu.

Alternativni mediji, koji objavljuju dezinformacije i promoviraju teorije zavjera, smatrajući sebe korektivom mainstream medija, u Hrvatskoj su uvelike rasprostranjeni, posebice u digitalnom prostoru, ističe autor. Za potrebe analize je odabrano 13 alternativnih medija iz Hrvatske i regije, upečatljivih po širenju dezinformacija i teorija zavjera tijekom covid-19 pandemije, navodi se u njegovoj analizi.

“Portali su izabrani na temelju prethodnih rezultata analiza covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj, nastalih u sklopu projekta Pro-fact, gdje se, od preko 1000 uočenih dezinformacijskih aktera na Facebooku, izdvojilo njih 40 najutjecajnijih i najuspješnijih. Upravo su se oni pokazali kao primjeri relevantnih dezinformacijskim širiteljima na internetu u Hrvatskoj te ih kao takve smatramo dobrim oglednim primjerima ovakve vrste alternativnih medija za proučavanje njihovih financijskih modela”, kazao je za Hinu Mikašinović-Komšo.

Digitalni dezinformacijski ekosustav

Njegova, pak, analiza ukazuje na razrađeni financijski model koji, unatoč nepotpunim i nedostupnim podacima o ostvarenim prihodima putem Google oglasa, volonterskog rada i donacija čitatelja, omogućuje i podržava, uvjetno rečeno, digitalni dezinformacijski ekosustav.

Koristeći kombinaciju digitalnih alata (CrowdTangle i SimilarWeb) za procjenu prometa i pregleda oglasa, Google oglasi su se pokazali iznimno važnima za takve medije. Primjerice, portal Logično mjesečno ostvaruje 7.167 eura, dok Paraf mjesečno uprihođuje 420 eura, Epoha 327 eura, Provjeri 281 eura, Novi Svjetski Poredak 91 euro te Flash 27 eura.

U usporedbi s vodećim mainstream medijima, poput Indexa, koji prema Similarwebu mjesečno putem Google oglasa uprihodi oko 490.000 eura, portal Logično (ujedno i najuspješniji u pogledu ostvarenih prihoda) uprihodi oko 70 puta manje. No unatoč daleko manjim prihodima naspram mainstream medija, alternativni mediji svoju snagu crpe iz predane publike, volonterskog rada, kao i iz donacije svojih podržavatelja, koji su uvjereni da takvi mediji predstavljaju “borce za istinu”, ističe se u sažetku istraživanja.

“Unatoč nepotpunim i nedostatnim podacima, analiza je pokazala da dezinformacije itekako mogu biti održivi poslovni model. Porastom broja takvih portala možemo naslutiti da se neka korist od proizvodnje i širenja dezinformacija ipak generira – bilo da je riječ o političkoj agendi, bilo da je riječ o ostvarivanju financijske koristi koju ne vidimo jer im financije nisu transparentne i javne. Međutim, daleko bitnijim smatramo činjenicu što su se modeli financiranja alternativnih dezinformacijskih medija pokazali netransparentnima i nejasnima”, ističe autor Gongove analize.

U svom radu, pak, ističe kako alternativni mediji , bez obzira na nejasno i često isticano skromno ili “volonterski” doniran novac “nastavljaju sa svojim radom, stječući sve veći broj pratitelja i pregleda, bez da ih Meta, kao vlasnik digitalne platforme Facebook, sankcionira i uklanja zbog dezinformacijskog i opasnog sadržaja kojeg stvaraju i dijele”.

Problem u netransparentnosti i nepoštivanju pravila novinarske struke

Mikašinović-Komšo je ponudio i odgovor tko može, odnosno treba zaustaviti i sankcionirati alternativne medije zbog širenja dezinformacijskog i opasnog sadržaja.

“Veliki problem navedenih alternativnih dezinformacijskih medija leži i u njihovoj netransparentnosti i nepoštivanju pravila novinarske struke, jer većina istraživanih medija nemaju navedene impresume niti su upisani u Upisnik Agencije za elektroničke medije. Smatramo bitnim da se takvi mediji reguliraju i sankcioniraju od strane Europske unije, putem Zakona o digitalnim uslugama, te od nacionalnih tijela poput Agencije za elektroničke medije, koja bi se trebala uključiti u ovu diskusiju oko alternativnih medija koji šire dezinformacije”, ističe.

Dodaje i kako se izvan regulacije dezinformacija protiv njih možemo boriti i analiziranjem i istraživanjem dezinformacijskog fenomena radi lakšeg uočavanja i sprječavanja, jačanjem kapaciteta građana i građanki da se dezinformacijama odupru putem medijske pismenosti te poticanjem i osnaživanjem kvalitetnog i odgovornog novinarstva.

Pritom, zaključuje i kako porast dezinformacija i alternativnih dezinformacijskih medija u Hrvatskoj prati europske trendove.

“Još se od Brexita 2016. godine javlja rast dezinformacija i aktera koji ih šire, a da to nije bila samo kratkoročna pojava pokazuje porast dezinformacija vezanih za covid-19 i rat u Ukrajini. Očito je riječ o dugoročnom trendu, opasnom za zdravlje demokracije i društva, zbog čega smo se u Gongu u sklopu projekta Pro-fact bavili razotkrivanjem covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj, a sada se, u sklopu ADMO huba nastavljamo bavimo istim na regionalnoj razini”, zaključio je autor analize.