Devet stvari koje izvoznici očekuju od Milanovića: ‘Ne sutra, ali odmah iza ljeta’

Autor: Poslovni.hr , 21. svibanj 2013. u 12:33
Darinko Bago; Photo: Anto Magzan/PIXSELL

“Očekujemo od Vlade konkretne, brze i sveobuhvatne mjere vezane za rast izvoza i supstituciju uvoza”.

"Slažemo se s Vladom Republike Hrvatske o pokretanju investicija, ali smo svjesni da nas to dugoročno ne može izvući iz krize. Slažemo se uz uvjet da se moraju donijeti čvrsti kriteriji koje će investicije Vlada RH aktivno promovirati", kazao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, na osmoj konvenciji hrvatskih izvoznika na kojoj se danas raspravljalo o budućnosti izvoza nakon ulaska u EU.

"Svjesni smo da dugoročne investicije ne mogu izvući Hrvatsku iz krize i očekujemo mjere Vlade za rast izvoza, ne sutra, ali odmah iza ljeta", poručio je Bago otvarajući osmu konvenciju izvoznika na kojoj je bio nazočan i premijer Zoran Milanović

S Vladom se, kazao je, slažu i oko potrebe uvođenja reda u državnoj upravi RH. 

"Ali očekujemo od Vlade konkretne, brze i sveobuhvatne mjere vezane za rast izvoza i supstituciju uvoza", dodao je, poručivši kako očekuju da to bude najznačajniji program Vlade u RH. 

Valja napomenuti da se premijer Zoran Milanović odmah nakon uvodnog govora koji je održao na konvenciji iskrao iz Hypo centra, pa novinari (kao ni izvoznici) nisu imali s njim prilike razgovarati o ovom Baginom prijedlogu.

Bago je naime prezentirao prijedlog Deklaracije hrvatskih izvoznika, kazavši kako oni predstavljaju segment hrvatskog gospodarstva koji se uspješno nosi sa svjetskom konkurencijom sudjelujući i pobjeđujući na svjetskim tržištima. 

"Smatramo da nas izvoz i sudjelovanje u međunarodnoj konkurenciji najbolje potiče na izvrsnost i povećavanje dodane vrijednosti naših proizvoda i usluga kao i na dugoročan održiv rast. Stoga mislimo kako je izvoz i poticanje izvoza ključ dugoročnog i održivog razvoja i da bi to trebala biti glavna poluga 'nove paradigme i modela razvoja' koji se uspješno primjenio u brzorastućim zemljama istočne Azije, kao i u uspješnim zemljama u EU poput Finske, Poljske drugih skandinavskih zemalja", kaže Bago.

Dodao je kako hrvatski izvoznici godinama sudjeluju na tržištima zemalja Europske Unije koja postaju naše „domaće“ tržište od 1. srpnja 2013 i  otvaraju nove mogućnosti. "Svjesni svoje društvene odgovornosti želimo svoje iskustvo i znanje, osobito oko poslovanja na tržištu zemalja EU podijeliti sa cjelokupnom hrvatskom javnošću kako bismo se što bolje pripremili za ulazak u EU, taj predstojeći veliki šok, ali i veliku mogućnost. Zato smo u zadnje tri godine proveli nekoliko projekata pripreme poduzetnika poslovanju s EU a zadnji u nizu 'Euforija' i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Pozdravljamo dosadašnje napore Vlade Republike Hrvatske oko povećanja kapitaliziranosti HBOR-a, smanjivanja  nelikvidnosti i poboljšanja funkcioniranja pravne države. Osim nastavka napora u tim smjerovima, kao i kontinuiteta  procesa i programa koji su usmjereni na poboljšanje uvjeta poslovanje poduzetnika i izvoznika", poručio je. 

>>> Baginu prezentaciju 'Hrvatski izvoz prije i poslije ulaska u EU' možete pročitati u prilogu. 

Stoga od Vlade RH očekuju sljedeće: 

1. Afirmaciju izvrsnosti i promicanje uspješnih.

2. Nastavak napora na zaštiti hrvatskih izvoznika na tržištu Cefta-e nakon ulaska u EU.

3. Daljnje jačanje HBOR-a kroz povećanje temeljnog kapitala.

4. Pokretanje investicija u Hrvatskoj:

● za proizvode za izvoz
● za stjecanje referenci za izvoz

5. Osiguranje konkurentnih dugoročnih kredita za kupce u inozemstvu (od 15 do 25 godina).

6. Neaprecirajući tečaj kune prema euru i američkom dolaru uz aktivne napore kako bismo  što dulje ostali izvan eurozone dok se potpuno ne oporavi stanje u eurozoni i ne  postigne konsenzus struke i izvoznika o trenutku prihvaćanja eura.

7. Uvođenje većeg reda u funkcioniranje državne uprave.

8.Kontrolu trošenja državnih subvencija, njihovo smanjivanje i njihovo djelomično preusmjeravanje prema izvrsnima (izvoznicima, tehnološkom razvoju, znanosti,  obrazovanju).

9. Reforma sustava znanosti i obrazovanja, poticanje inovacija te bolju suradnju  znanosti i gospodarstvenika.

Komentirajte prvi

New Report

Close