Hrvatska udruga poslodavaca godinama upozorava da bez reformi nema ubrzanja rasta ekonomije, a sada apeliraju da se od reformi ne odustaje zbog skorašnjih izbora. Predsjednica udruge koja okuplja velik dio gospodarstvenika, Gordana Deranja nudi Vladi jednostavna i konkretna rješenja te ih poziva da se “ostave obećanja i prime posla”, piše Večernji list.

U prvom smo kvartalu postigli rast BDP-a od 3,9 posto na javnim investicijama i potrošnji građana. Može li se ta razina rasta održati kroz cijelu godinu?

Jače iskorištavanje EU fondova te porezna reforma koja je rasteretila nas poduzetnike i građane, dala je rezultate. Zadovoljni smo s rastom, ali nas brine činjenica da po konkurentnosti zaostajemo što se vidi iz HUP Skora. Kada bi država trošila manje te se uklonile barijere za poslovanje i investicije i smanjila opterećenost gospodarstva imali bi rast BDP-a veći od 4 posto.

Izračunali ste da bi i 10 milijardi kuna rasterećenja bilo dovoljno da se pokrenu investicije i u privatnom sektoru…

Uz toliko rasterećenje vratili bismo se na razine iz 2008. kada je država funkcionirala sa svim službama. Birokratski aparat mora se smanjiti i povezati. Digitalizacija se predstavlja kao reforma, ali to u 21. stoljeću nije reforma već posao koji moraju obaviti kao što smo i mi u privatnom sektoru napravili. Mi u poduzetništvu poslujemo sa svijetom i vidimo iz prve ruke koliko su procedure u većini zemalja jednostavnije, odnosno koliko je kod nas sve kompliciranije.

Treba li rezati broj zaposlenika u javnom sektoru i tako rasteretiti gospodarstvo?

Svakoj državi treba javna uprava, ali ona se mora svesti na optimalan broj ljudi. Sigurna sam da državi za određena područja nedostaju stručnjaci, ali smo nedavno na televiziji gledali čovjeka koji je dolazio i odlazio s posla, nije radio po svojem svjedočenju ništa, a nije mogao dobiti otkaz. Bilo bi neozbiljno govoriti da treba podijeliti 10 tisuća otkaza, ali je jasno da se sustav mora svesti na okvire mogućnosti gospodarstva.

Posredno ili neposredno 60 posto svih zaposlenika u Hrvatskoj ovisi o državi, a javni sektor je tijekom krize prošao neokrznut. Jedan od problema je i činjenica da Zakon o radu vrijedi za privatni sektor, dok se na državne službenike primjenjuju posebni propisi koji te zaposlenike s jedne strane štiti od otkaza, ali im sprječava i nagrađivanje, unaprjeđenja i pozitivne radne uvjete koji bi se ogledali u tome da se plaća određuje po kvaliteti rada, a ne poziciji. Ljudi koji vuku posao u državnim službama zato su nezadovoljni i to s pravom.