Predstojeće promjene u području okolišnih propisa, za koje se očekuje da će drugi put ove godine zahvatiti sustav depozita, unatoč apelima gospodarskih asocijacija najvjerojatnije neće imati isti učinak na uvjete poslovanja u 2021. za obje njima tangirane industrije – mlijeka i mliječnih proizvoda te pića i napitaka. I dok se od uvođenja u sustav depozita, u predviđenom roku od početka 2021., odustaje za PET ambalažu u kojoj su mlijeko i mliječni napici – navodno se to odgađa za najmanje godinu dana, veliki su izgledi da navedeni rok ostaje na snazi kad je posrijedi istim propisima iz siječnja ove godine predviđeno uvođenje iste povratne naknade od 0,5 kuna i na ambalažu za pića volumena 0,2 litre.

Nesrazmjer u cijeni još veći

U oba sektora se s nestrpljenjem iščekuje objava prijedloga izmjena Uredbe i pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu kroz sustav e-savjetovanja. Iz nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u pojašnjenju svojih poteza trenutačno ne otkrivaju pojedinosti, tek su spremni potvrditi da se na tome radi. Od početka korona krize kontinuirano su donosili i provodili mjere, navode, koje će olakšati posljedice krize za građane i gospodarstvo pa je i područje ambalažnog otpada predmet razmatranja te će “o svim daljnjim koracima javnost biti pravovremeno informirana”.

“Svi kao ozebli sunce čekamo odluku”, ističe direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić, dodajući da bi za cijenu svježeg mlijeka na policama ova povratna naknada s ostalim elementima i maržom dovela do poskupljenja između 0,60 i 0,70 lipa, a kod fermenata u manjim volumenima problem bi bio još izraženiji.

“Došlo bi do daljnjeg povećanja nesrazmjera između cijena mlijeka s hrvatskih farmi i uvoznog u tetrapaku – razlika bi iznosila oko 70% te se procjenjuje da bi u uvjetima naše kupovne moći pala potrošnja mlijeka s hrvatskih farmi, dok bi se udjel mlijeka u tetrapaku iz uvoza, koje se prodaje po dampinškim cijenama, povećao za oko 25%”, navodi Bobetić.

Sve složeniji uvjeti poslovanja pod utjecajem smanjene potrošnje te sa znatnim padom u HoReCa kanalu, za sektor pića i napitaka donijeli su i dodatni pad zbog poskupljenja izazvanog trošarinskim povećanjem na šećer, tako da za novo financijsko opterećenje naročito pogođeni poduzetnici navodno više nemaju prostora. Moguće su stoga i drastične odluke glede opstanka pojedinih dijelova ove proizvodnje u Hrvatskoj, upozorenja su koja se mogu čuti u poslovnom sektoru.

‘Sasvim logično i opravdano’

Uime svojih članica još za vrijeme lockdowna u travnju, Eko Ozra je u suradnji s GIUPAK-om (Gospodarsko-interesno udruženje za pakovanje i zaštitu okoliša) zatražila od resornog ministra okoliša prolongaciju roka datuma primjene uvođenja povratne naknade na mlijeko, mliječne proizvode te pića u volumenu 0,2 litre na novi datum – 1. siječnja 2022. Ovaj prijedlog tada nije bio prihvaćen, no direktorica Eko Ozre Dragica Bagarić ističe da razlozi i argumenti koje su tom prilikom naveli i dalje stvaraju problem gospodarskim subjektima. “Najveći udio pića volumena 0,2 litre prodaje se kroz HoReCa usluge – to su kafići, restorani, noćni klubovi, koncerti, hoteli i moteli. Odlukom Nacionalnog stožera za javno zdravstvo i dalje je ograničen i otežan rad većini tvrtki kroz koje se prodaju ovi proizvodi i posve je neizvjesno kada će se svi vratiti u tzv. prijašnje normalno stanje, te je onda sasvim logičan i opravdan zahtjev da se odgoda odnosi i na sve proizvode koji su trebali ući u sustav povratne naknade“, poručuje Bagarić.

Direktor CroMilka Dalibor Jandra i dalje nudi suradnju industrije i države na planu podizanja svijesti građana o potrebi razdvajanja ovog otpada, ističući da više od 90% PET ambalaže u kojoj je mlijeko danas završava u za to predviđenim žutim spremnicima, dok je ovaj povrat uoči izlaska iz sustava depozita 2015. iznosio – 77 posto.