Kada danas razgovarate s poslodavcima, kao najveći problem, uz regulaciju,  navode nedostatak radne snage. Još prije pet godina taj im je problem bio na petom, šestom mjestu, a sad je drugi, istaknuo je guverner Boris Vujčić za svog izlaganja na  međunarodnoj konferenciji pod radnim nazivom "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" u Dubrovniku, koju HNB zajednički organizira s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Govoreći o o izazovima koje demografski trendovi predstavljaju za razvoj i poslovanje, konstatirao je da će se problem nedostatka radne snage nastaviti. On se može rješavati na više načina: od angažiranja umirovljenika (što se djelomično već i događa) i produženja radnog vijeka, do uvoza radne snage (ove  godine imamo rekordan broj stranih radika) i, konačno, poboljšanja obrazovnog sustava. Osim nedostatka radnika, imamo i nedostatak dovoljno obrazovanih, napomenuo je guverner. 

Tao Zhang, zamjenik glavne direktorice MMF-a, u Dubrovniku je iznio i rezultate najnovijeg istraživanja MMF-a o demografskim izazovima. Ono, kaže,  upućuje na to da bi se zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u sljedećih 30 godina mogle suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage. Prema tom istraživanju, populacija u zemljama CESEE regije, isključujući Tursku, do 2050. godine bi se, uslijed starenja i migracija, mogla smanjiti 12 posto. U sljedeća tri desetljeća to bi moglo biti još snažnije te dosegnuti i 25 posto, a to znači da će radna populacija morati podržavati više no dvostruko veći broj starijih osoba no što to trenutno čini.

Usporavanje konvergencije
"Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje", upozorava predstavnik MMF-a. Usto, to bi moglo i usporiti konvergenciju. Usporedbe radi, MMF-ova je procjena da bi bez demografskih pritisaka BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74% razine zapadne Europe u usporedbi s očekivanih 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove ta razina iznosila samo 60 posto.

Naglašavajući kako se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje "time im prijeti da prije ostare no što postanu bogate", kaže Zhang. U regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi. Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, zamjenik glavne direktorice MMF-a napominje da su se neke zemlje za ublažavanje nedostatka radne snage odlučile na uvoz stranih radnih radnika. No, imigracija je politički izbor koji istodobno stavlja veći teret na neke druge politike, kaže.

Nije sve u plaćama
Među načinima povećanja ponude radne snage, uz razmatranje podizanja dobi za umirovljenje, navodi i ohrabrivanje žena za ulazak na tržište rada, kao i povratak starijih radnika. Primjerice, prosječna participacija žena na tržištu rada u zemljama CESEE je 10 postotnih bodova manja nego u zapadnoj Europi. Guverner Vujčić poručio je, pak,  da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je utoliko nužnije  stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća. 

Međutim, povećanje plaća je tek dio rješenja, budući da je važan čimbenik i sigurnost zaposlenja. Uza sve, niz je mjera koje mogu pružiti prave poticaje za ostanak radne snage, a odnose se na priuštivo stanovanje, posebno za mlađe obitelji, kao i obrazovanje, podsjeća guverner.