Deficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u drugom je tromjesečju iznosio 313,2 milijuna eura, što je u odnosu na isto lanjsko tromjesečje veći deficit za 61,8 milijuna eura ili za 24,6 posto, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Povećanju deficita na tekućem računu pridonijela su prvenstveno kretanja na računu dohotka i tekućih transfera, dok su u suprotnom smjeru djelovala pozitivna kretanja na podračunima roba i usluga, napominju analitičari Raiffeisen banke u osvrtu na podatke središnje banke.

Na računu roba nastavljen je uobičajeni deficit koji je u drugom tromjesečju iznosio 1,75 milijardi eura, što je u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje 195 milijuna eura ili 10 posto niži deficit.

To je, napominju analitičari RBA, posljedica snažnijeg rasta prihoda od rashoda pri čemu je snažniji rast prihoda posljedica rasta inozemne potražnje i posljedično rasta izvoza.

Prihod od izvoza roba porastao je za 12,2 posto i iznosio 2,62 milijarde eura, dok je odljev sredstava na osnovu uvoza iznosio 4,4 milijarde eura, što je na godišnjoj razini porast za 2,1 posto.

Suficit na računu usluga iznosio je 1,7 milijardi eura te je u odnosu na drugo tromjesečje 2013. veći za 50,8 milijuna eura ili 3,1 posto.

Na rast viška na računu usluga ponajprije su utjecala kretanja na podračunu putovanja s rastom suficita za 3,9 posto, na 1,65 milijardi eura.

Pritom su prihodi od putovanja, odnosno od turizma u drugom tromjesečju iznosili 1,82 milijarde eura, što je rast za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su istovremeno rashodi za putovanja smanjeni za 7,4 posto, na 171,4 milijuna eura.

Suprotno kretanjima na računu roba i usluga, na rast deficita tekućeg računa utjecalo je zamjetno sniženje suficita na računu tekućih transfera. U drugom tromjesečju je suficit na računu tekućih transfera iznosio 167,2 milijuna eura, što je čak 54 posto ili 193 milijuna eura niži suficit nego u istom razdoblju lani.

Na veći odljev s ovog računa (rast za 88,8 posto, na 242,9 milijuna eura) zasigurno je utjecao i učinak baznog razdoblja odnosno činjenica da se na računu transfera između ostalog bilježe i uplate države u proračun EU. Dodatan negativan učinak imao je i pad prihoda na ovom podračunu od 16,1 posto (na 410,2 milijuna eura), napominju analitičari RBA.

Na računu dohodaka u drugom je kvartalu zabilježen manjak u iznosu od 435 milijuna eura, što je za čak 36 posto ili 114,5 milijuna eura veći manjak nego u drugom tromjesečju 2013. godine.

Po preliminarnim podacima HNB-a, u prvih šest mjeseci ove godine deficit tekućeg računa platne bilance iznosi 1,82 milijarde eura, što je 11,6 posto veći deficit nego u prvom polugodištu prošle godine.

I podaci za šest mjeseci pokazuju smanjenje deficita na računu roba, za 6,9 posto, na 3,2 milijarde eura, te rast suficita na računu usluga za 1,7 posto, na gotovo 1,9 milijardi eura, posebice zbog rasta prihoda od putovanja, odnosno turizma.

Istodobno je pak višak na računu tekućih transfera zabilježio smanjenje za 46,6 posto i u prvom je polugodištu ove godine iznosio 344,3 milijuna eura, dok je deficit na računu dohodaka porastao za 24 posto, na 822 milijuna eura.

Analitičari RBA smatraju da bi se, uz očekivano jačanje izvozne komponente, mogao nastaviti trend snažnijeg rasta prihoda od rashoda roba i usluga do kraja godine, pozitivno pridonoseći ostvarenju suficita na tekućem računu platne bilance i drugu godinu za redom. Nepovoljan utjecaj i dalje očekuju s računa tekućih transakcija (pad suficita) te mogućeg povećanja manjka na računu dohotka.