Zbog eksplozije cijena od prvog dana prelaska na euro Vlada ide u rat s trgovcima i gospodarstvenicima. Jučer se intenzivno pripremala lista proizvoda koje će se ubaciti u već postojeću košaricu zaštićenih proizvoda, a odredit će se i datum koji će biti referentan za vezanje njihovih cijena.

Proizvodi koji bi trebali biti obuhvaćeni novim limitiranjem cijena bit će oni koji se najviše koriste u kućanstvima. Prvi takav paket, koji je Vlada utvrdila početkom rujna prošle godine, sadrži devet ključnih proizvoda za građane – suncokretovo ulje, mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, glatko i oštro brašno, bijeli šećer, cijelo pile, svinjski vrat s kostima i svinjski vrat bez kosti, te miješano mljeveno meso.

Projekcija je tada govorila da će uštede za građane u košarici ovih devet proizvoda biti oko 30 posto, pa će umjesto 217 kuna ta košarica stajati nešto više od 151 kune. Tadašnji paket dogovaran je i usuglašavan s trgovcima i proizvođačima, ali, sudeći prema tonovima koji su pratili događanja prvih dana siječnja i vijesti o masovnim poskupljenjima, takve suradnje ovaj put teško da će biti.

Za mnoge je analitičare intervencija izvršne vlasti u cijene proizvoda predstavlja pogrešan potez, jer u tržišnoj ekonomiji za koju se Hrvatska opredijelila problem neopravdanog rasta cijena rješava samo tržište, odnos ponude i potražnje.

Vladin potez stoga prvenstveno vide kao nastojanje da smiri paniku i pokuša zauzdati daljnju inflaciju, o čemu ovih dana govori i sam ministar gospodarstva Damir Filipović. Po njegovim riječima, pak, princip tržišta ne djeluje kako treba i to zahtjeva intervenciju Vlade.

”Sve intervencije koje smo poduzeli, poduzeli smo jer tržište ne funkcionira. Pogledajte cijenu energenata, to je posljedica ruske agresije te špekulativnog ponašanja. Riješili smo cijenu struje, kontroliramo cijenu goriva, cijena plina se vratila na jednu stabilnu razinu. Neka mi netko kaže gdje je razlog za poskupljenja.

Zašto nisu smanjili cijene kada su se smanjile cijene goriva, plina ili električne energije”, bio je kritičan i jučer ministar Filipović, koji se našao na meti kritičara zbog nepripremljenosti sustava praćenja cijena i pravovremenog uzbunjivanja uvrštenjem na crnu listu, model koji je u Sloveniji i nekim drugim zemljama EU polučio dobar efekt pri uvođenju eura.

No, Filipovićevo ministarstvo je uspostavilo takav sustav, još ljetos, ali je on u trenutku kada je to bilo najvažnije jednostavno zakazao. S udrugama za zaštitu potrošača, njih šest odabranih javnim natječajem raspisanim u proljeće, Ministarstvo gospodarstva u srpnju je, naime, ugovorilo suradnju na praćenju cijena artikala i usluga koje se najčešće kupuje, za čije praćenje će biti angažirani od kolovoza 2022. do prosinca 2023. do kada traje obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima.

Predstavnici trgovaca koji su u utorak došli u Ministarstvo gospodarstva nisu jedini koji su stali na žulj vladajućima/D. Višnjić/PIXSELL

Mesnice, pekarne, saloni…
Predviđeno je da stanje na terenu provjerava po pet ljudi koje će angažirati udruženja na području velikih gradova u svim krajevima Hrvatske, a obilasci osim trgovaca trebaju obuhvatiti i benzinske postaje, mesnice, pekarne, kao i pružatelje usluga poput frizerskih salona i ugostiteljskih objekta.

O rezultatima te su udruge ugovorile redovito izvještavati javnost, svakog 15. u mjesecu, a sastavljanje famozne crne liste ostavljeno je, dakle, njima na volju. Njihove nalaze objavljuje i Ministarstvo gospodarstva, na čijim je stranicama zadnje izvješće objavljeno uoči Božića, s podacima za studeni.

Po svemu sudeći, u Ministarstvu gospodarstva nisu očekivali da će cijene, posebno prehrambenih proizvoda, već s prvim danom korištenja nove valute porasti i to takvim intenzitetom kao što se dogodilo, pa nije predviđena niti obveza da se iznimno za tih nekoliko dana prije i nakon ulaska u eurozonu provede izvanredna analiza cijena odabranih proizvoda.

Neslužbeno se iz Ministarstva gospodarstva čuje da su nezadovoljni reakcijama potrošačkih udruga, kojima je isplaćeno ugovorenih 700 tisuća kuna za realizaciju projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH”, a riječ je o Društvu potrošača Međimurja i Razvojnoj organizaciji zaštite potrošača iz Selnice iz Međimurske županije, Centru za edukaciju i informiranje potrošača iz Bilja u Osječko-baranjskoj županiji, Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača iz Zagreba, Udruzi za zaštitu prava potrošača Splitski potrošač iz Splita, te Udruzi Potrošački centar iz Rijeke.

Neki od njih na svojim su stranicama naglo, 10-ak dana prije roka, pustili već i najnovije izvješće s podacima za prosinac, no ta izvješća ne predstavljaju crne liste. U javnim istupima predstavnici tih udruženja kritiziraju vlast da je propustila poduzeti sve da se izbjegne ovakvu situaciju s divljanjem cijena, pa i objaviti crnu listu trgovaca, što bi, zapravo, trebao biti prvenstveno njihov zadatak.

Izradit ćemo mi
U Ministarstvu gospodarstva trenutno ne žele ratovati i s potrošačkim udrugama, pa će, ako je suditi po najavama, preuzeti palicu i krenuti u izradu crne liste. Detalja o tome nema, tek da bi kriterij bila visina prekomjernog poskupljenja u određenom vremenu, a što za državnu administraciju koja se time ne bavi nije lak zadatak i s obzirom na širok obuhvat potencijalnih kandidata.

No, jasno je da će i ta eventualna akcija biti iznuđena pritiskom i masovnom ljutnjom javnosti koju su nove cijene šokirale. A s obzirom na to da je premijer Andrej Plenković trgovcima još prije mjesec dana vrlo jasno dao do znanja i zaprijetio što će biti ako iskoriste uvođenje eura za povećanje cijena, očito će ekspresno uslijediti konkretni vladini potezi. Jer, upozorenja nisu pomogla.