Aranžman s MMF-om ne bi bio loša ideja iz čisto "sigurnosnih" razloga jer bi Hrvatska njime povećala vjerodostojnost svojih politika, rekao je glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb dan nakon posjeta visokog izaslanstva Fonda Zagrebu. Govoreći o makroekonomskim prognozama na PBZ Business Clubu, bivši guverner središnje banke rekao je da bi "deal" s Fondom bio dobar jer bi ubrzao reforme, koje se sada provode prilično sporo, a Hrvatska ionako ne bi trebala povlačiti novac jer za to trenutačno nema potrebe. Izostanak reformi, u čiju je skorašnju provedbu Vlada uvjerila visoku delegaciju MMF-a, doveo je do toga da se u 2013. može očekivati vrlo malo od gospodarstva. U najboljem slučaju, stopa rasta mogla bi dosegnuti 0,3 posto, ali i, jednako tako, pasti 0,4 posto. Prve naznake oporavka ove godine potencijalno nose najavljeni investicijski planovi poput Zračne luke Zagreb, Plomina C, kao i započete reforme u brodogradnji, Hrvatskim željeznicama te otvorenim privatizacijskim procesima.

Neizvjestan rast
No, domaću potrošnju koče dugotrajna visoka nezaposlenosti i pad realnih dohodaka zbog većeg PDV-a, viših cijena energije i komunalnih usluga te rezanje prava. Stoga je odgovor na pitanje kako će rast izgledati u ovoj godini neizvjestan jer postoje sile koje vuku prema padu, ali i rastu. Osvrćući se na stanje u Europi, na koju vladajući računaju kao adut za izlazak iz krize, Škreb je upozorio na to da moramo računati da će europski problemi trajati još nekoliko godina, unatoč postignutim pomacima, ali i činjenici da su danas najcrnji scenariji poput grčkog izlaska manje vjerojatni nego prije. Kombinacija neriješenih problema kod kuće te onih u Europi znači da smo dosad uživali u visokim stopama rasta, no one se neće tako brzo ponoviti.

BDP na razini iz 2008.
"Prosječne stope rasta od četiri posto prije krize bile su 'zlatno razdoblje' zbog niza faktora koji su se poklopili", kaže Škreb, dodajući da se srednjoročno takve stope više ne mogu očekivati. Ako se i ostvari pretpostavka o rastu, u idućim se godinama mogu očekivati dvostruko niže stope od prosječno tek dva posto.U protekle četiri godine BDP u Hrvatskoj pao je kumulativno deset posto, što znači da je danas na razini onog iz 2008., pa kad se govori o ekonomskom rastu, treba računati i na to da se na niskoj bazi i najmanji pomak pokazuje kao uspjeh. Nakon prošlogodišnje inflacije od 3,4 posto, ove godine u PBZ-u očekuju da će porast opće razine cijena uporiti na tri posto. Tečaj kune prema euru kretat će se oko prosječnih 7,50 kuna za euro u odnosu na 7,52 kune u prošloj godini.

Tečajne teme

Švicarac izvan naše moći

Problemi koje je dužnicima uzrokovao švicarski franak glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb ocijenio je problemom "izvan naše moći" jer odnos kune i franka ovisi o povjerenju u euro. Švicarska valuta bila je sigurno utočište ulagačima kad je počela kriza, što je dovelo do snažna jačanja franka. Taj trend zaustavljen je 2011. odlukom Švicarske središnje banke za fiksira tečaj prema euru i otad je tečaj u padu. "To je posebno vidljivo u siječnju ove godine i taj je trend za nas pozitivan iako Hrvatska na njega nema utjecaj", kazao je Škreb.

HNB odlično radi svoj posao

Ono na što Hrvatska ima utjecaj jest tečaj kune prema euru. "HNB odlično obavlja svoj temeljni posao održavanja stabilnosti cijena i dugogodišnji prosjek je tri posto", ističe Škreb, dodajući da je to vrlo važno u eurizoranoj ekonomiji. Odnos kune prema euru, procjenjuje, ostat će stabilan i s novim vodstvom središnje banke.