Kutinska Petrokemija prvi je konkretan slučaj koji staje zbog subotnjeg uhićenja i potom ostavke ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.

Danas je u CERP-u trebala biti održana sjednica Upravnog vijeća, kojom je predsjedavao Horvat, no kako samo on može imenovati svog zamjenika iz redova nekoga od ostalih ministara koji su članovi, Upravno vijeće neće se sastati.

Čekat će se imenovanje Horvatovog nasljednika i njegovo potvrđivanje u Saboru, naravno, ostane li slučaj samo na istrazi protiv Horvata, što bi zadovoljilo koalicijske partnere da Andrej Plenković ima njihovu potporu za nastavak mandata.

Za Petrokemiju to znači odgodu skupštine sazvane za danas, na kojoj se odlučuje o delistiranju sa Zagrebačke burze, što bez glasova države ne može dobiti dovoljan broj ruku dioničara.

Osim toga, trebalo se odlučiti i o tome hoće li država prihvatiti ili ne ponudu turskog ulagača Yildirim Grupe za kupnju dionica iz državnog portfelja.

Ona je na stolu još tjedan dana, a o učešću države ovise i konačne vlasničke promjene u kutinskoj tvrtki, koja vapi za svježim kapitalom, posebice sada u uvjetima na plinskom tržištu.

Pogodovali i zapošljavali
Horvatov krah netom nakon što je Europska komisija Plenkoviću dala odobrenje za dodatnih godinu dana za korištenje sredstava fonda za saniranje šteta i obnovu područja stradalih u potresima, neminovno će značiti i daljnje kaskanje u provedbi tog zadatka, za koji su se konačno kockice počele slagati.

Da Horvata treba maknuti već dugo se traži od Plenkovića, a ovaj tjedan trebalo se o njegovu povjerenju glasati i u Saboru. Sada je pitanje što će uslijediti s ostalima članovima Vlade koji su, prema medijskim napisima, u sklopu ovog procesa također obuhvaćeni istragom, Boris Milošević, potpredsjednik i ministar bez portfelja, te Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji.

Kako se DORH nije promptno oglasio o svim detaljima postupka privođenja Horvata i mogućih daljnjih postupaka prema spomenutim članovima Vlade, upada u oči da su se time potpirile brojne teorije.

Tim više što je riječ o slučajevima u kojima se, kako se navodi, ministri sami nisu materijalno okoristili, već je riječ o pogodovanju za dobivanje potpora za male poduzetnike iz programa manje vrijednosti, do 200 tisuća kuna ili o navodnom posredovanju u zapošljavanju u dva slučaja.

Iako je premijer Plenković u prvom nastupu čvrsto ustrajao na tome da neće biti prijevremenih izbora, nije neizgledno i da se oni ipak dogode.

U svakom slučaju predstoji politička nestabilnost, što za gospodarstvo ni u manje turbulentnim vremenima od trenutačnih nije dobra vijest.

Država je veliki “potrošač” i investitor s kojim se i inače javni postupci nabave sporo odvijaju, a slijedi i definiranje pravila za korištenje gotovo 5 milijardi kuna osiguranih prošli tjedan za provođenje interventnih mjera za ublažavanje inflatornih udara i sufinanciranje cijena energenata građanima i poduzetnicima.

Paket za koji su uvjeti i procedure još nepoznanica i za koji bi svi željeli da krene već danas formalno treba startati za nešto više od mjesec dana.

Loše kadroviranje
Pred Hrvatskom su i pripreme za ulazak u eurozonu i okončanje procesa za konačan ulazak u Schengen, što su sve procesi od kojih bi gospodarstvo trebalo profitirati. Kriza Vlade k tomu se događa u vrijeme globalne nestabilnosti i tržišnih preslagivanja pokrenutih s pandemijom.

Nema sumnje da je Plenković kao mandatar loše kadrovirao i da mu se to sada vraća. No, bez obzira slijedi li samo rekonstrukcija u Vladi ili parlamentarni izbori, politička nestabilnost je izgledna.