Kamate koje su utvrđene su manje od 3,75 posto. Banke koje su ponudile veću kamatu nisu uzete u obzir, ali dosta ih je ponudilo i nižu kamantu stopu od 3,75 posto. Kamatne stope kreću se od 3,04 do 3,75 u eurima, a u kunama od 3,35 do 3,75 posto.Deset je banaka sklopilo ugovor.
Zahtjevi se predaju u banku, a banka nakon što obradi potencijalnog kupca nekretnine, svu dokumentaciju šalje u APN, koji prihvaća tu dokumentaciju, potvrđuje je li sve što treba unutra. Objava će biti u Narodnim novinama i javnim glasilima u petak, a početak zaprimanja zahtjeva će biti u ponedjeljak, 4. rujna. Na stranici APN-a će biti objavljen i obrazac za popunjavanje, kazao je Štromar.
U podne će na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja biti objavljen cjelovit popis banaka s kamatnim stopama u kunskim kreditima i kreditima u eurima.
Banke koje su ušle po Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita i s kojima je Vlada sklopila ugovor su:
- Hrvatska poštanska banka
- Erste Banka
- Podravska banka
- OTP
- Zagrebačka banka
- Privredna banka Zagreb
- Splitska banka
- Raiffeisen banka
- Karlovačka banka
- Istarska kreditna banka Umag
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@Grga,
mislim da ovaj dio s kamatama niste u pravu, država ne subvencionira kamate, nego na ove ponuđene kamate banaka, od 3,04-3,75 plaća pola rate korisniku prve četiri godine otplate, ovo s porezom od 4% ste u pravu, prije toga nije bilo za mlade i prvu nekretninu, te je bilo povoljnije upravo za taj iznos poreza, jedina dodatna korist bankama je što će svoj portfelj nekretnina moći sada riješiti po nešto višim cijenama , čak će se riješiti i još ne korištenih stanova, ali izgrađenih prije 8,10 i više godina
Fascinatno mi je kako većina kolega ovdje, a kao i većina naših političara obezvrijeđujete poantu problematike pitanjima “iz šupljega u prazno” .
Činjenica je da je ovo obična jeftina prevara svih u lancu osim banaka. OVO JE SMIŠLJENO SAMO DA SE BANKE RIJEŠE SVOJIH OVRŠENIH STANOVA i pritom još jednom bezobrazno zarade, a svaka druga priča je suvišna. Opet, bolje i tako nego da sve samo stoji.
Ovaj matematički aranžman koje su banke servirale Vladi, a ovi kao mali pingvini odmah potpisali, ljudi gutaju kao dobar potez Vlade. . ZAŠTO NISU PONUDILE ŠVEDSKI MODEL niskih kamata, ali neprekinutog niz kreditiranja iste nkeretnine s niskim kamatama ?
Taj model nude u svojim zemljama.
@Grga,
mislim da ovaj dio s kamatama niste u pravu, država ne subvencionira kamate, nego na ove ponuđene kamate banaka, od 3,04-3,75 plaća pola rate korisniku prve četiri godine otplate, ovo s porezom od 4% ste u pravu, prije toga nije bilo za mlade i prvu nekretninu, te je bilo povoljnije upravo za taj iznos poreza, jedina dodatna korist bankama je što će svoj portfelj nekretnina moći sada riješiti po nešto višim cijenama , čak će se riješiti i još ne korištenih stanova, ali izgrađenih prije 8,10 i više godina
Ovo je klasična i jeftina prevara poreznih obveznika, ali kod nas prečesto viđeno.
Tko ovdje puši, tko dobiva ?
Puše naravno građani ove zemlje, a koji će kroz poreze morati nadoknaditi razliku od kamata.
Država plaća udio u kupovini stanova točno u visini poreza istoga stana koji se plaća prilikom kupovine.
Znači država ništa ne plaća već pretače iz šupljega u prazno.
Banke glume Vatikan i snižavaju kamatu, a naravno razliku do lihvarskih kamata plaća država upravo iz poreza na predmetni stan koji će platiti građani koji kupe taj stan i tzv. poticaja, a koji su digli kredit u banci da ga kupe.
Tko dobiva ? Banke naravno opet naplaćuju punu maržu ili kamatu samo se razlika tereta kamata prebacio na sve građane.
Kako se država time odrekla poreza u korist banaka, Marić će opet trčati u London i NY po nova zaduženja za zemlju zbog nastale rupe u punjenju državne blagajne.
Osim lihvarskih banaka dobro će proći i banke opet. Banke koje su već ovrhama oduzele gro tih stanova i sada će po treći put na istima zaraditi. Prvo kada su kreditirali investitora, drugi put kada su ovrhovile te stanove s astronomskim zaradama i sada treći put kada ih prodaju po visokim maržama.
Ali to nije sve, banke će zaraditi i četvrti put , kada budu kreditirale sada kroz tzv. poticaje kupce tih stanova, a razliku uvijek plaćaju svi građani kroz državnu blagajnu.
Ovo je WIN-WIN-WIN-WIN situacija bankama, možda i kompenzacija za Švicarce, mada sumnjam.
Uključite se u raspravu