Dalmatinski pršut novo je ime na listi hrvatskih proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla po kriterijima Europske komisije. Zahtjev je podnijela Udruga dalmatinski pršut u ožujku 2014. Pršut ne sadrži nikakve aditive, osim morske soli, a sve faze proizvodnje od soljenja svježeg buta, prešanja, dimljenja te sušenja i zrenja moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja Dalmacije, gdje je sjeverna točka grad Novalja, a južna granica s Crnom Gorom.

Masa svježeg buta je najmanje 11 kg, kod stavljanja na tržište najmanje 6,5 kg uz starost, računajući od dana početka prerade, najmanje 12 mjeseci.U dokumentima poslanim EK dalmatinski pršutari iznose i podatak da je 30-ih godina prošlog stoljeća varaždinski gostioničar Rudolf Bergštajn oglasio u lokalnom tjedniku da se u njegovom restoranu može kušati: "…pravi dalmatinski pršut…".